PTUŠKO, Aleksandr Lukič

traži dalje ...

PTUŠKO, Aleksandr Lukič, sovj. redatelj, scenarist, majstor spec. efekata i animator (Lugansk, Ukrajina, 19. IV 1900 — Moskva, 6. III 1973). Karijeru otpočinje kao kaz. glumac i scenograf. Nakon suradnje (kao konstruktor lutaka) u jednomu kratkometr. animiranom filmu J. A. Merkulova, usmjeruje se na eksperimentiranje s oblikovanjem i animacijom lutaka. Režira nekoliko kratkometr. lutkarskih i 1 crt. film s popularnim likom Bratiškinom. God. 1932. realizira prvi kratkometr. zvučni lut. film Majstor obrađenog kamena (Vlastelin byta), a 1935. surađuje na spec. efektima za Aerograd A. P. Dovženska i režira svoje najznačajnije ostvarenje Novi Guliver (Novyj Guliver /i koscenarist/) — prvi cjelovečernji lut. film svjetske kinematografije. Rezultat trogodišnjeg rada, djelo varira motive Swiftova klas. romana u ideologizirano-moderniziranoj priči o orijašu u zemlji sićušnih ljudi, koji potiče pobunu obespravljenih; film i danas impresionira inventivnim korištenjem lutaka od voska, duhovitim detaljima i vizualnom atraktivnošću. Zamjetnu popularnost stječe i njegov srednjometražni igrano-lut. film Zlatni ključić (Zolotoj ključik, 1939) po bajci A. N. Tolstoja. Za II svj. rata vodi odjel trikova i surađuje na spec. efektima (prizori bitaka) filmova Momak iz našeg grada (A. B. Stolper, 1942), Sekretar Rajonskog komiteta (I. A. Pirjev, 1942), Zoja (L. O. Arnštam, 1944) i Nebo Moskve (J. J. Rajzman, 1944). Njegov prvi cjelovečernji igr. film Kameni cvijet (Kamennyj cvetok, 1946), po motivima bajki s Urala, nagrađen je na festivalu u Cannesu kao najbolje ostvarenje u boji. Raskošan, maštovite scenografije i spec. efekata, postiže međunar. ugled, pa se P. 50-ih i 60-ih godina specijalizira za ekranizacije bajki: Sadko (1952, nagrađen u Veneciji), Ilja Muromec (Il'ja Muromec, 1956), Čarobna vodenica (Sampo, 1959) i Bajka o caru Saltanu (Skazka o care Saltane, 1966). U tim djelima, među kojima se izdvaja Čarobna vodenica (prema fin. nacionalnom epu Kalevala), P. — usprkos povremeno monotonom fabuliranju i činjenici da mu se glumci doimaju poput recitatora — uspijeva postići konzistentnost bajkovitosti, a poneke sekvence svojom originalnošću i fantastičnošću prizorâ poprimaju i nadrealist. odlike. Bio je i plodan film. publicist.

Ostali važniji filmovi — kratkometražni: Bajka o ribaru i ribici (Skazka o rybake i rybke, 1937); Veseli muzikanti (Vesëlye muzykanty, 1938); igrani: Tri susreta (epizoda u omnibusu, 1948); Crvena jedra (Alye parusa, 1961); Ruslan i Ljudmila (1973).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PTUŠKO, Aleksandr Lukič. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4251>.