PROKOFJEV, Sergej Sergejevič

PROKOFJEV, Sergej Sergejevič, sovj. skladatelj i pijanist (Soncovka, Ukrajina, 23. IV 1891 — Moskva, 5. III 1953). Studirao na konzervatoriju u Petrogradu (danas Lenjingrad) kompoziciju kod A. K. Ljadova (s kojim se često sukobljavao zbog različitosti u shvaćanju) i instrumentaciju kod N. A. Rimskog-Korsakova. Od 1918. nastupa kao pijanist po Evropi i SAD, potom se usavršava u Parizu (gdje sklada za baletnu trupu S. P. Djagiljeva). God. 1932. vraća se u SSSR. Njegova ranija djela (do 1930) odlikuju se gotovo simetričnim oblicima, pretežno dijatonskom građom i odmjerenim glazb. izrazom (u to ga vrijeme nazivaju »muzičkim kubistom«). Kasnije više slijedi rus. tradiciju XIX st. s naglašenijom lirskom crtom, melodičnošću i jednostavnijim izrazom. Njegovo opsežno djelo ima 138 opusa; skladao je orkestralna, komorna, klavirska i vokalna djela, te opere (npr. Igrač, Zaljubljen u tri naranče i Rat i mir), balete (npr. Romeo i Julija, Pepeljuga i Priča o kamenom cvijetu) i scensku muziku. Na filmu od 1934 (Poručnik Kižé A. M. Fajncimera /ta glazba korištena je i u brit. filmu Konjska gubica, 1959, R. Neamea/). Posebno značajnu suradnju ostvario je sa S. M. Ejzenštejnom u filmovima Aleksandar Nevski (1938) i Ivan Grozni (1944-46, u 2 dijela), gdje postiže neobično dojmljiv kontrapunkt između slike i glazbe. Prema njegovu baletu Romeo i Julija snimljeni su sovj. film (1955) L. O. Arnštama i brit. film (1966) P. Czinnera. Glazbu iz simfonijske priče Peća i vuk koristio je W. Disney. Neke svoje film. partiture P. je adaptirao i za koncertno izvođenje. Objavio je autobiografiju i niz stručnih priloga u sovj. i inozemnim časopisima. Dobitnik je brojnih sovj. i međunar. nagrada i priznanja.

Ostali važniji filmovi: Pikova dama (F. Ozep, 1937).