PRETAPANJE

traži dalje ...

PRETAPANJE, vrsta protežne → montažne spone odn. optičkog efekta kod kojeg jedna slika postupno nestaje a druga se postupno pojavljuje; u jednom trenutku obje imaju isti intenzitet. Mjesto i trajanje pretapanja određuju redatelj i montažer. P. najčešće funkcionira kao film. interpunkcija: dolazi na prijelazu sekvenci, sugerirajući prolaženje vremena odn. vremenski razmak između 2 prikazana prizora.

Tehnički se P. može izvesti na 2 načina: a) u kameri pri sâmom snimanju; b) u film. laboratoriju (što je znatno češće, jer se tek u montaži može zaključiti da li je ono, i gdje, funkcionalno).

Pretapanje u kameri može se izvesti samo onom kamerom u kojoj se vrpca može vraćati na točno određeno mjesto (sličicu). U željenoj dužini pretapanja najprije se izvrši zatvaranje → sektora, zatamnjenje određenog kadra, zatim vraćanje vrpce na početak zatamnjenja i napokon, otvaranjem sektora, odtamnjenje drugog kadra istom dužinom kvadrata kao i prethodni kadar. Postoje kamere kod kojih je pretapanje automatsko: sektor se stavi na određeni broj kvadrata (u ostalima, on se mora pomicati ručno).

Laboratorijsko pretapanje izvodi se ili izravno na kopirki sistemom kopiranja A- i B-role negativa filma, ili kopiranjem i izradbom dublova od željenih dijelova negativa na kojima je označena dužina pretapanja. Ako se želi da P. traje, npr., 50 sličica, onda se prethodno u montaži treba osigurati 50 sličica kadra A i 50 sličica kadra B, ali se u radnu kopiju montira samo prvih 25 sličica kadra A i drugih 25 sličica kadra B. Taj dio montažer masnom olovkom označuje dogovorenom cik-cak linijom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PRETAPANJE. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/4199>.