PONTI, Carlo

PONTI, Carlo, tal. producent (Magenta, 11. XII 1910). Završio pravo. Film. producent od 1940, isprva se ističe proizvodnjom nekoliko vrlo uspjelih djela → kaligrafizma (npr. Mali staromodni svijet, 1940, M. Soldatija i Giacomo idealist, 1942, A. Lattuade). God. 1945-49. intenzivno surađuje s redateljima-neorealistima te za tvrtku Lux Film proizvodi značajne filmove Živjeti u miru (1946) L. Zampe, Izgubljena mladost (1947) P. Germija, te Bez milosti (1947) i Mlin na rijeci Po (1949) A. Lattuade. Nakon nekoliko projekata u okviru vlastite tvrtke A. T. A., udružuje se 1951. s drugim najdinamičnijim tal. producentom tog razdoblja → D. De Laurentiisom; idućih 6 godina kuća Ponti-De Laurentiis postiže i umj. i komerc. uspjehe svjetskih razmjera. Proizvodni program bio je žanrovski šarolik (komedije M. Mattolija, Stena i M. Monicellija, melodrame M. Soldatija, spektakli P. Franciscija i dr.), a najveće uspjehe donosila su autorska ostvarenja R. Rossellinija, V. De Sike i F. Fellinija. God. 1956-58. djeluje u okviru vlastite tvrtke C. P. Cinematografica ili radi za kuće ENIC, Excelsa i dr. Neprestani uspjesi donose mu poziv u Hollywood, gdje surađuje s kompanijom Paramount (npr. Crna Orhideja, 1958, M. Ritta). Otada se njegova djelatnost sve više internacionalizira, pa koproducira u Francuskoj (npr. Žena je žena, 1961, J.-L. Godarda) i drugdje. Od 1957. oženjen → S. Loren, svoje producentske sposobnosti uglavnom podređuje razvitku njene karijere; kako tadašnje tal. zakonodavstvo taj brak nije priznavalo, 1964. uzima franc. državljanstvo. Zbog financ. malverzacija osuđen je 1979. u Italiji na 4 godine zatvora i 25 milijuna dolara globe, ali kao franc. državljanin nije podložan ekstradiciji. Tada je svoje poslovno središte preselio u Kanadu, no više nije imao većih uspjeha.

Ostali važniji filmovi: Da, gospođo (F. M. Poggioli, 1941); Dva anonimna pisma (M. Camerini, 1945); Amerikanac na odmoru (L. Zampa, 1945); Jadnici (R. Freda, 1947); Bijeg u Francusku (M. Soldati, 1948); Zvona za uzbunu (L. Zampa, 1949); Pasji život (Steno i M. Monicelli, 1950); Totò treći čovjek (M. Mattoli, 1951); Anna (A. Lattuada, 1951); Trgovina bijelim robljem (L. Comencini, 1952); Totò u boji (Steno, 1952); Gdje je sloboda? (R. Rossellini, 1953); Lake godine (L. Zampa, 1953); Vučica (A. Lattuada, 1953); Atila (P. Francisci, 1954); Žena s rijeke (M. Soldati, 1954); Lijepa mlinarica (M. Camerini, 1955); Željezničar (P. Germi, 1955); Mambo (R. Rossen, 1955); Guendalina (A. Lattuada, 1956); Kemping (F. Zeffirelli, 1957); Namiguša Marisa (M. Bolognini, 1957); Rođena u ožujku (A. Pietrangeli, 1958); Ona vrst žene (S. Lumet, 1959); Opasna đavolica (G. Cukor, 1959); Ciociara (V. De Sica, 1960); Novakinja (A. Lattuada, 1960); Lola (J. Demy, 1961); Léon Morin, svećenik (J.-P. Melville, 1961); Le Doulos (J.-P. Melville, 1962); Cléo od 5 do 7 (A. Varda, 1962); Landru (C. Chabrol, 1962); Boccaccio '70 (omnibus, 1962); Zatočenici Altone (V. De Sica, 1962); Prezir (J.-L. Godard, 1963); Karabinjeri (J.-L. Godard, 1963); Dosada (D. Damiani, 1963); Jučer, danas, sutra (V. De Sica, 1963); Brak na talijanski način (V. De Sica, 1964); Žena-majmun (M. Ferreri, 1964); Deseta žrtva (E. Petri, 1965); Doktor Živago (D. Lean, 1965); Povećanje (M. Antonini, 1966); Bilo jednom (F. Rosi, 1967); Duh na talijanski način (R. Castellani, 1967); Ljubavnici/Posljednja ljubav (V. De Sica, 1968); Suncokreti (V. De Sica, 1969); Svećenikova žena (D. Risi, 1970); Dolina smrti (M. Antonioni, 1970); Mortadela (M. Monicelli, 1971); Što? (R. Polanski, 1972); Bijelo, crveno i... (A. Lattuada, 1972); Ugrizi pa bježi (D. Risi, 1973); Putovanje (V. De Sica, 1974); Frankenstein (P. Morrissey, 1974); Drakula (P. Morrissey, 1974); Presuda (A. Cayatte, 1974); Otmica Michèle Jeanson (R. Clément, 1975); Profesija: reporter (M. Antonioni, 1975); Učiteljica i mafija (L. Zampa, 1975); Ružni, prljavi, zli (E. Scola, 1976): Jedan izuzetan dan (E. Scola, 1977).