POMMER, Erich

POMMER, Erich, njemačko-britansko-am. producent (Hildesheim, 20. VII 1889 — Hollywood, 8. V 1966). Od 18. godine službenik kompanije Gaumont u Parizu, kasnije postaje direktor za Srednju Evropu. Borio se na fronti I svj. rata i bio ranjen. God. 1915. u Njemačkoj osniva poduzeće DECLA (Deutsche Eclair) koje se 1919. fuzionira u DECLA Bioscop, a 1923. preuzima ga moćna UFA. P. postaje direktor proizvodnje UFA-e, koja će imati veliki značaj u razvitku njem. filma 20-ih godina. Još u DECLA-i. P. je proizveo Kabinet doktora Caligarija (R. Wiene, 1919), legendarnog začetnika ekspresionističkog filma (uz sovj. revolucionarni film, jedne od najznačajnijih film. pojava između dva rata). Žustar i prodoran menadžer, P. je iskazivao izvanrednu sposobnost okupljanja umj. timova, čiji je rad i osobno nadzirao. Izravna posljedica njegove djelatnosti su mnogobrojni umj. i komerc. uspjesi UFA-e i njem. kinematografije tog doba: Pauci (F. Lang, 1919), Indijski nadgrobni spomenik (J. May, 1921), Umorna smrt (F. Lang, 1921), Doktor Mabuse kockar (F. Lang, 1922), Goruća zemlja (F. W. Murnau, 1922), Nibelunzi (F. Lang, 1924), Posljednji čovjek (F. W. Murnau, 1924), Varijete (A. E. Dupont, 1925), Tartüff (F. W. Murnau, 1925), Faust (F. W. Murnau, 1926), Metropolis (F. Lang, 1927) i dr. Već 20-ih godina P. je kraće vrijeme boravio u Hollywoodu, proizvevši filmove Žica (R. V. Lee, 1927) i Hotel Imperial (M. Stiller, 1927). Ponovno u Njemačkoj, proizvodi filmove Povratak kući (J. May, 1928) i Špijuni (F. Lang, 1928), 1929. producent je prvoga zv. filma Asfalt J. Maya, nakon čega proizvodi i 3 golema uspjeha — Plavi anđeo (J. von Sternberg, 1930), Kongres pleše (E. Charrell, 1931) i Troje s benzinske pumpe (W. Thiele, 1931). Zbog nacizma, P. je kao Židov morao 1933. emigrirati: najprije u Pariz (gdje producira filmove Liliom F. Langa i Oteli su jednog čovjeka M. Ophülsa, oba 1934), zatim u SAD, potom u Vel. Britaniju. Ondje sa Ch. Laughtonom osniva kompaniju Mayflower, koja proizvodi spektakl Vatra nad Engleskom (W. K. Howard, 1937), Pommerov red. projekt Brod gnjeva (Vessel of Wrath, 1938), posljednji brit. film A. Hitchcocka Krčma Jamajka (1939) i dr. Drugi svj. rat provodi u SAD (npr. Oni su znali što žele, 1940, G. Kanina), čije državljanstvo uzima 1944. God. 1946. vraća se u Njemačku da pomogne obnovu kinematografije u zap. okupacijskim zonama. Od nekoliko njegovih produkcija izdvaja se samo antiratni film Djeca, majke i general (1955) L. Benedeka. Po povratku u SAD 1956. se povlači.