LZMK

Filmska enciklopedija

PODUZEĆE, FILMSKO Filmska traka traži dalje ...

PODUZEĆE, FILMSKO, u kapitalističkim zemljama samostalna priv. djelatnost na području kinematografije radi ostvarivanja zarade; u socijalističkima, gdje je privatno vlasništvo ukinuto, P. bi trebalo biti asocijacija svih proizvođača filmova (obično ga osniva drž. organ, a onda se normativnim aktima utvrđuje stupanj njegove samostalnosti). U samoupravnom sistemu društv. vlasništva P. se naziva i organizacija udruženog rada (akr. OUR). Drž. filmska poduzeća u socijal. državama, a ponekad i u kapitalizmu, mogu do te mjere biti lišena samostalnosti i priv. motivacije, da prerastaju u drž. ustanove. Naprotiv, u samoupravnom priv. sistemu proizvođači mogu osnivati i privremena poduzeća, tzv. filmske radne zajednice (akr. FRZ), kao trajne proizvodne organizacije ili pak za proizvodnju samo 1 filma (poslije čega se rasformiraju). Sl. organizacije postoje i u kapitalizmu u formi proizvodnih zadruga — kao alternativa kapitalističkim poduzećima i dr. oblicima udruživanja poduzetnikâ (korporacije, dioničarska društva, trustovi). U kapitalizmu, gdje postoje poduzetnici (osobe koje raspolažu sredstvima za proizvodnju filmova i samostalno donose odluke), proizvodna i trg. aktivnost obično idu usporedo i povezano, pa se takva poduzeća nastoje baviti sa sve 3 grane kinematografije: → proizvodnjom, → distribucijom i → prikazivanjem. No kako sitne firme to ne mogu do kraja ostvariti, stvaraju se tzv. kompanije, u kojima više individualnih poduzetnika sa svojim sredstvima stvaraju zajednička poduzeća na osnovi poslovnog udruživanja, slična dioničkom (akcionarskom) društvu koje nastaje spajanjem mnogih individualnih kapitala u jedan dionički, a suvlasništvo se određuje na temelju vlasništva određenog broja dionica, pa se i u upravljanju sudjeluje s onoliko glasova koliko se ima dionica. Kako se dionice često prodaju i kupuju (sâmim tim često mijenjaju vlasnika), to se upravljanje takvom tvrtkom povjerava direktoru, savjetu direktorâ, upravnom odboru, nadzornom organu i — u krajnjoj konzekvenci — plenumu dioničarâ. Dionička društva najrašireniji su oblik centralizacije kapitala, ali se — kako je filmu potrebna što jedinstvenija organizacija, nadzor, usmjeravanje i rukovođenje — u film. poduzetništvu uvijek traže što zatvorenije forme upravljanja i odlučivanja. U tom smislu osnivaju se film. korporacije kao poslovna udruženja s pravnim statusom, a radi kolektivnog ostvarivanja poslovnih interesa više film. poduzetnika; u mnogim korporacijama sudjeluje i država sa svojim ekon., često i polit, ciljevima. Još zatvoreniji oblik film. poduzetništva su tzv. trustovi, monopolistička udruženja kod kojih udružena film. poduzeća samo formalno i pravno zadržavaju samostalnost, a faktički se nalaze pod zajedničkim operativnim rukovodstvom, tako da gube stvarnu proizvodnu i poslovnu samostalnost. Poznati su trustovi u SAD, koji su nastojali ostvariti kontrolu u svim djelatnostima od proizvodnje do prikazivanja filmova, i tako monopolistički diktirati opće uvjete privređivanja u kinematografiji. Države se protiv takvih objekata bore antitrustovskim zakonima, npr. zabranjujući poduzećima za proizvodnju da istodobno budu vlasnici kinematografâ; tako su u SAD donijeta 2 takva antitrustovska zakona (1917. i 1948). P. se, osim po tipu vlasništva, diferencira i po predmetu poslovanja: za proizvodnju, za tehničku obradbu, za promet i distribuciju, za prikazivanje i sl.

Prva film. poduzeća, kao ona braće Lumière, Th. A. Edisona, L. Gaumonta ili Ch. Pathéa, nastala su iz firmi koje su imale drugi predmet poslovanja, ali su njihovi vlasnici ubrzo shvatili komerc. vrijednosti filma i posvetili se film. proizvodnji. Jedna za drugom, stvaraju se film. kompanije s velikim brojem zaposlenih te s filijalama na više kontinenata. Danas u pojedinim zemljama postoji i više tisuća film. poduzeća koja se bave raznim djelatnostima unutar kinematografije, no njihov broj nije stalan, jer često dolazi do integracije u veća poduzeća, slabija propadaju, a svakodnevno se osnivaju i nova. Rijetka su poduzeća iz prvog razdoblja stvaranja film. industrije; jedno od njih je Nordisk Films Kompagni, prva dan. filmska kompanija osnovana još 1906, koja se smatra najstarijom u svijetu. Prva film. poduzeća u Jugoslaviji osnovana su između dva rata (npr. Croatia film iz Zagreba, 1917); 1945. osnovano je Državno filmsko preduzeće DFJ kao sav. poduzeće, a u federalnim jedinicama rep. poduzeća. Većina od njih danas više ne postoji; kontinuirano djeluje samo Jadran film iz Zagreba.

Z. Sud.


Citiranje:
PODUZEĆE, FILMSKO. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 13.8.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4101>.

kratice i simboli