LZMK

Filmska enciklopedija

PINTER, Tomislav Filmska traka traži dalje ...

PINTER, Tomislav, snimatelj (Zagreb, 16. VI 1926). Nakon gimnazije upisuje slikarstvo na lik. akademiji u Zagrebu 1946; studij ubrzo napušta jer želi postati film. snimatelj. Već od 1945. u Jadran filmu asistira H. Sariću. Samostalno snima od 1948 — isprva storije za film. novosti. Prvi dokum. film (Radi onoga jutros R. Ostojića) snima 1951. Dodatno iskustvo stječe radeći za Zastava film, gdje provodi i dio voj. roka. Na igr. filmu debitira 1960 (Kota 905 M. Relje), snimivši otada — u jugosl. kinematografiji — najveći broj filmova, a radi i u koprodukcijama i inozemnim projektima (npr. Stepski vuk, 1974, F. Hainesa i Djevojka, 1987, A. Mattssona /s kojim je i ranije surađivao/). Težeći vrhunskim profesionalnim kriterijima u fotografiji (od izgradnje svjetla, kompozicije kadra, upotrebe boje i objektivâ do pokretâ kamere), P. se odvažuje i na snim. eksperimentiranje (iako izbjegava spec. efekte), a nerijetko ostvaruje fotografiju koja nije samo značajna komponenta ukupne strukture djela, već ponekad i svojevrsna autonomna vizualna vrijednost. Medu brojnim vrijednim ostvarenjima ističu se: istraživanje svjetla kao izražajnog sredstva u filmu Rondo (Z. Berković, 1966, Zlatna arena na festivalu u Puli /skupa s filmom Ponedjeljak ili utorak, 1966, V. Mimice/), gdje pod utjecajem slikarstva M. Stančića koristi usmjereno difuzno svjetlo i poštuje »logiku svjetla« (isto vrijedi i za film Udovica Karolina Žašler, 1976, M. Klopčiča, gdje spaja ekspresivnost svjetla i boje); eksperimentiranje s film. vrpcom u Prometeju s otoka Viševice (V. Mimica, 1965, Zlatna arena u Puli), gdje koristi ton. negativ osjetljivosti 10 ASA, čime postiže dokumentarističku fotogr. strukturu (intervencija kojom sugerira i vremenski pomak u radnji); istraživanje kombinacije difuznog svjetla i višeg kontrasta u Skupljačima perja (A. Petrović, 1967, Zlatna arena u Puli /skupa s Brezom/), što uvećava autentičnost prizorâ, a da pritom — na lik. planu — ostaju sačuvane žive boje karakteristične za romske ambijente; korištenje uskokutnika (teleobjektiva), što je gotovo Pinterov »zaštitni znak«, osobito funkcionalno u filmovima Pravo stanje stvari (V. Slijepčević, 1964, Zlatna arena u Puli) i Tri (A. Petrović, 1965); korištenje ekspresivnosti boje (osobito kad snima pri oblačnom vremenu) i objektiva (uskokutnici i širokokutnici) u Brezi (A. Babaja, 1967), čime postiže fotografiju koja nalikuje slikama naivaca; namjerno napuštanje perfekcionizma i tehnicizma inače karakterističnog za ratne spektakle u Bitki na Neretvi (V. Bulajić, 1969), zbog težnje naturalizmu, neuljepšavanju i autentičnosti. Pristupajući svakom projektu s autorskim angažmanom, ako izostane potpuna komunikacija između njega i redatelja zna zapasti u fotogr. esteticizam. Najznačajniji snimatelj jugosl. kinematografije, za svoj plodni i raznovrsni snim. rad nagrađen je brojnim nagradama i priznanjima: za kratkometr. film Cvijet i oganj (I. Tomulić, 1956) nagrađen je na festivalu u Beogradu 1957, pulsku Zlatnu arenu dobio je i za filmove Traženja (M. Klopčič, 1979), Samo jednom se ljubi (R. Grlić, 1981) i Đavolji raj (R. Grlić, 1989), a dvostruki je dobitnik (1966. i 1982) rep. godišnje Nagrade »Vladimir Nazor«.

Ostali važniji igr. filmovi: Abeceda straha (F. Hadžić, 1961); Dvostruki obruč (N. Tanhofer, 1963); Put u raj (M. Fanelli, 1970); Sutjeska (S. Delić, 1973); Timon (T. Radić, 1973); Strah (M. Klopčič, 1974); Kuća (B. Žižić, 1975); Privatni poroci, vrline javne (M. Jancsó, 1976); Hajdučka vremena (V. Tadej, 1977); Aller retour (A. Petković, 1978); Novinar (F. Hadžić, 1979); Povratak (A. Vrdoljak, 1979); Petrijin venac (S. Karanović, 1980); Hajduk (A. Petković, 1980); Doviđenja u sljedećem ratu (Ž. Pavlović, 1980); Kiklop (A. Vrdoljak, 1982); Suton (G. Paskaljević, 1983); Djedovina/Nasljeđe (M. Klopčič, 1984); U raljama života (R. Grlić, 1984); Od petka do petka (A. Vrdoljak, 1985); Bal na vodi (J. Aćin, 1986); Manifest (D. Makavejev, 1988).

K. Mik.


Citiranje:
PINTER, Tomislav. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 27.5.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4070>.

kratice i simboli