LZMK

Filmska enciklopedija

PECK, Gregory Filmska traka traži dalje ...

PECK, Gregory (puno ime Eldred G. Peck), am. filmski, kazališni i tv-glumac te film. producent (La Jolla, California, 5. IV 1916). Studirajući na sveučilištu Berkeley zainteresirao se za glumu i počeo nastupati u putujućoj kaz. družini. Kasnije uči glumu u newyorškom Neighborhood Playhouseu i postiže velik uspjeh već svojim broadwayskim debijem — u Zvijezdi Danici E.Williamsa 1942. Nakon još nekoliko kaz. uloga, u Hollywoodu debitira 1944. ulogom rus. partizana u Danima slave J. Tourneura, za kompaniju RKO (kasnije uglavnom radi za D. O. Selznicka, 20th Century-Fox i MGM). Visok, vitak i crnokos, izuzetno privlačan, simpatična nastupa, pojavivši se za II svj. rata kad su mnoge film. zvijezde u vojsci (sâm P. zbog problema s kičmom nije bio sposoban za voj. službu), ubrzo postaje jedan od najpopularnijih am. glumaca. Iako tumači raznovrsne likove — negativne (npr. kao zloćudni brat J. Cottena u Dvoboju na suncu, 1947, K. Vidora), dijabolične (npr. nedostatno uvjerljiva interpretacija fanatičnog kapetana Ahaba u Mobyju Dicku, 1956, J. Hustona ili uloga dr. Mengelea u Momcima iz Brazila, 1978, F. J. Schaffnera), osobe koje podliježu teškoćama ili kušnjama (npr. u Hitchcockovim filmovima Opsjednut, 1945, gdje tumači lik koji zbog kompleksa krivnje gubi pamćenje, i Slučaj Paradine, 1947, kao advokat kojem ljubav prema klijentici ugrožava brak i profesionalni ugled) i iz knjiž. baštine (npr. kao junak Dostojevskoga zaluđen kockom u Velikom griješniku, 1949, R. Siodmaka) — ipak se postupno ustaljuje i ima najviše uspjeha kao nastavljač tipa → momka iz susjedstva. Idealističnosti i nepokolebljivosti takvih likova P. pridaje crtu melankoličnosti i nesigurnosti, ponekad i prikrivene tjeskobe; oni autoritet stječu manje odrješitošću (kao prethodnici u tipu), a više dobronamjernošću, »civiliziranošću«, stvaranjem osjećaja da »ne dolikuje nauditi« takvoj osobi. Tumačeći likove takva moralnog profila i temperamenta, bio je uspješan u mnogim žanrovima: vesternima (npr. Žuto nebo, 1948, W. A. Wellmana i Revolveraš, 1950, H. Kinga), pustolovnim filmovima (npr. Kapetan Horatio Hornblower, 1951, R. Walsha), ratnim filmovima (npr. Topovi s Navarona, 1961, J. L. Thompsona), film. biografijama (npr. MacArthur, 1977, J. Sargenta), psihol. dramama (npr. Čovjek u sivom flanelskom odijelu, 1956, N. Johnsona), melodramama (npr. Snjegovi Kilimandžara, 1952, H. Kinga) i romant. komedijama (npr. Novčanica od milijun funti, 1953, R. Neamea te Praznik u Rimu, 1953, W. Wylera /koju mnogi kritičari smatraju njegovom najboljom ulogom uopće/). U najšire publike prihvaćen je najviše zbog filmova romant. intonacije, kao partner najpoznatijih glumica (npr. A. Gardner, s kojom tvori »najljepši par Hollywooda«). Nakon 4 nominacije za Oscara (kao požrtvovni svećenik u Kini u Ključevima kraljevstva, 1944, J. M. Stahla /njegov prvi uspjeh/; kao farmer koji se brine za dolutalog jelena u Proljeću života, 1946, C. Browna; kao novinar koji istražuje fenomen antisemitizma u Džentlmenskom sporazumu, 1947, E. Kazana; kao avijatičar u Polijetanju usred dana, 1949, H. Kinga), nagradu napokon osvaja — u razdoblju kad mu popularnost već počinje opadati — za ulogu čestitoga južnjačkog odvjetnika koji brani nepravedno optuženog crnca (B. Peters) u filmu Ubiti pticu rugalicu (1963) R. Mulligana.

Vrlo popularan, tolerantan i »neškodljivo« radikalan, više respektabilan no talentiran, P. uživa nepodijeljen ugled u film. industriji i među sineastima općenito. Nosilac je više odlikovanja, dobitnik niza drž. i hollywoodskih priznanja (npr. Jean Hersholt Humanitarian Award), 1967—70. bio je predsjednik → Academy of Motion Picture Arts and Sciences. Do 1988. nastupio je u više od 50 filmova, a u zrelijoj dobi glumio je i na televiziji. Bavi se i film. producenturom (npr. Golubica/Susret na oceanu, 1974, Ch. Jarrotta). Objavio je autobiografiju Život glumca (An Actor's Life, 1978).

Njegova djeca Tony i Cecilia Peck također su glumci.

Ostale važnije uloge: Dolina odluke (T. Garnett, 1945); Afera Macomber (Z. Korda, 1947); Samo hrabri (G. Douglas, 1950); David i Betsabeja (H. King, 1952); Svijet u njegovim rukama (R. Walsh, 1952); Grimizna dolina (R. Parrish, 1954); Ljudi noći (N. Johnson, 1954); Crtačica modela (V. Minnelli, 1957); Bravados (H. King, 1958); Velika zemlja (W. Wyler, 1958, i koproducent); Brdo svinjskog odreska (L. Milestone, 1959); Ljubljeni nevjernik (H. King, 1959); Posljednja obala (S. Kramer, 1959); Mamac za ubojicu (J. L. Thompson, 1962); Kapetan Newman, liječnik (D. Miller, 1963); I dođe dan osvete (F. Zinnemann, 1964); Arabeska (S. Donen, 1966); Divlji čovjek (R. Mulligan, 1968); MacKennino zlato (J. L. Thompson, 1969); Zarobljenici svemira (J. Sturges, 1969); Šerife, ovo je zemlja nasilja (J. Frankenheimer, 1970); Vatreni obračun (H. Hathaway, 1971); Billy Dva Šešira (T. Kotcheff, 1973); Predskazanje (R. Donner, 1976); Morski vukovi (A. V. McLaglen, 1981).

An. Pet.


Citiranje:
PECK, Gregory. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3975>.

kratice i simboli