PANFILOV, Gljeb Anatoljevič

traži dalje ...

PANFILOV, Gljeb Anatoljevič, sovj. redatelj i scenarist (Sverdlovsk, 21. XII 1934). Diplomirao politehniku u Sverdlovsku, 1960—63. pohađao dopisni kurs za snimatelje moskovske visoke film. škole VGIK. God. 1961—64. radi kao tv-redatelj u Sverdlovsku, a 1965. diplomira viši kurs za profesionalne redatelje na VGIK-u. Iste godine prelazi u studio Lenfil'm, gdje 1968. debitira filmom Kroz vatru prolaza nema (V ogne broda net /i koscenarist sa J. J. Gabrilovičem/), koji dobiva gl. nagradu na festivalu u Locarnu. Među novim sovj. redateljima P. se odmah izdvaja slojevitim oslikavanjem doba građanskog rata, a u fragmentarnosti priče, naglašenom realizmu i kompozicijama crno-bijele fotografije očito je usvajanje iskustava modernog filma. Idući film Početak (Načalo, 1970, i koscenarist s Gabrilovičem) priča je o radnici koja dobija priliku da glumi Ivanu Orkansku; on također postiže međunar. uspjeh, iako se montažni spoj intrigantnog prikaza radničina življenja i artificijelnih umetaka snimanja filma ne povezuje u posve suvislu cjelinu (kao i u prethodnom, gl. ulogu tumači Ina M. Čurikova, redateljeva supruga, suradnica i u svim sljedećim projektima). Stanovite polemike izaziva i Tražim riječ (Prošu slova, 1975, i koscenarist s Gabrilovičem), o neurozama gradonačelnice kojoj je tragično stradao sin, no još je provokativnija Tema (1977, i scenarist), prikaz stvaralačke krize privilegiranog pisca, koji prilikom posjeta provincijskom gradiću spoznaje svoju nesposobnost. Dugim kadrovima i scenama koje se odigravaju u jednom prostoru u realnom vremenu, P. postiže osebujan ugođaj tjeskobe, a film je 10 godina morao čekati dozvolu za prikazivanje; nakon svjetske premijere na festivalu u Berlinu, nagrađen je 1987. Zlatnim medvjedom. Njegovi filmovi s poč. 80-ih godina — Valentina (1981, i scenarist), ekranizacija drame Prošlog ljeta u Čulimsku A. Vampilova o besciljnosti egzistiranja u sibirskoj zabiti, i Vasa (1983, i scenarist — Zlatna nagrada /ex aequo/ u Moskvi), originalna interpretacija drame Vasa Željeznova M. Gorkog — svjedoče o sineastu koji se nastoji baviti temeljnim egzistencijalnim pitanjima, odbijajući bilo kakvu povezanost sa socrealist. odrednicama u kulturi, a njegov red. prosede nadilazi kaz. predloške preciznim kadriranjem, film. poimanjem vremena i prostora te zahtjevom za suzdržanim glum. interpretacijama. Režira i na televiziji.

LIT: K. Nemes, Mitta, Panfilov, Tarkovskij, Budapest 1977.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

PANFILOV, Gljeb Anatoljevič. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3924>.