LZMK

Filmska enciklopedija

OZEP, Fedor Filmska traka traži dalje ...

OZEP, Fedor (pr. ime Fjodor Ozep), redatelj i scenarist rus. podrijetla (Moskva, 9. II 1895 — Ottawa, Kanada, 20. VI 1949). Već za studija na moskovskom sveučilištu piše prvi scenarij (1916). Nakon diplomiranja radi u kazalištu te kao umj. savjetnik u tek osnovanoj sovj. filmskoj zadruzi. Red. karijeru otpočinje kao suredatelj B. V. Barneta u filmu Miss Mend (1926), dok mu je prvo samostalno ostvarenje Žuti pasoš (Žuta knjižka, 1927), pod utjecajem V. I. Pudovkina, njem. ekspresionizma i F. Langa. U Njemačkoj režira zapaženu adaptaciju Tolstojeva Živog leša (Živoj trup/Der lebende Leichnam, 1929), s Pudovkinom u gl. ulozi, i »dekadentno-ekspresionističku« verziju Braće KaramazovUbojica Dmitrij Karamazov (Der Mörder Dimitri Karamasoff, 1931). Po dolasku nacistâ na vlast odlazi u Francusku, gdje režira više filmova; izdvaja se tek špijunski thriller Gibraltar (1938), sa E. von Stroheimom i V. Romance u gl. ulogama. Za II svj. rata seli u Kanadu, a djeluje i u SAD; istaknuo se prvim quebečkim igr. filmom Otac Chopin (Le père Chopin, 1943) i nostalgičnim filmom Tri ruske djevojke (Three Russian Girls, 1944) snimljenim u Hollywoodu. Do povlačenja 1948. režirao je 14 cjelovečernjih filmova.

Ostali važniji filmovi — u SSSR-u: Zarobljena zemlja (Zemlja v plenu, 1928); u Francuskoj: Iluzije Pariza (Mirages de Paris, 1933); Amok (1934); Pikova dama (La dame de pique, 1937); Princeza Tarakanova (La principessa di Tarakanova, 1938, sa M. Soldatijem /koprodukcija s Italijom/).

Vr. V.


Citiranje:
OZEP, Fedor. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 26.10.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3888>.

kratice i simboli