LZMK

Filmska enciklopedija

O'TOOLE, Peter Filmska traka traži dalje ...

O'TOOLE, Peter, brit. filmski, kazališni i tvglumac ir. podrijetla (Connemara kraj Galwaya, 2. VIII 1932). Sin namještenika u trkališnoj kladionici, odrastao u Leedsu. Sa 14 godina napušta školu i počinje raditi kao kurir u dnevniku »Yorkshire Evening News«, u kojem je potom reporter u dnevnoj kronici. Istodobno počinje nastupati u amat. kazalištu. Po završetku voj. roka (u mornarici) upisuje se na londonsku Kraljevsku akademiju dramskih umjetnosti (RADA). God. 1955-58. član je kazališta Old Vic u Bristolu, gdje se ističe u djelima J. Osbornea, G. B. Shawa, W. Shakespearea i J. Giraudouxa. Ne napuštajući kazalište, na filmu debitira 1959. Nekoliko sljedećih uloga (npr. Bijele sjenke, 1960, N. Raya i B. Bandinija) odražavaju njegove komerc. a ne umj. težnje. Veliki međunar. uspjeh (i prvu od 7 nominacija za Oscara) te status zvijezde postiže filmom Lawrence od Arabije (D. Lean, 1962), u naslovnoj ulozi legendarnoga brit. pustolova i ratnika. Popularnost povećava a umj. ugled učvršćuje filmovima Becket (P. Glenville, 1964, nominacija za Oscara) kao engl, kralj Henrik II u prijateljstvu i suparništvu s nadbiskupom Becketom (R. Burton), te Zima jednog lava (A. Harvey, 1968, nominacija za Oscara) kao isti kralj u burnoj vezi s Eleonorom Akvitanskom (K. Hepburn). Visok i vitak, plavokos i modrih očiju, prodornoga ali u biti adolescentskog, radoznalo neobuzdanog i podsmješljivog pogleda, izrazito senzualna lica što čitavoj pojavi daje izgled apartne fiz. intenzivnosti, O. većinom inkarnira nametljive osobe ekshibicionističko-sadističkih poriva i postupaka suptilne psihologije, ali ponekad vrlo okrutnih namjera i sklonosti. Morbidna, neurotična i feminizirana crta stalna je oznaka većine karaktera što ih tumači, poput lika nacističkoga generala — seksualnog manijaka u Noći generala (A. Litvak, 1967), tragičnoga, incestuoznom vezom sa sestrom (S. York) opsjednutog aristokrata u Seoskom plesu (J. L. Thompson, 1970), pomorca opsjednutog željom da uništi podmornicu koja je potopila njegov brod u Murphyjevom ratu (P. Yates, 1971), aristokrata uvjerenog da je bog u Vladajućoj klasi (P. Medak, 1972, nominacija za Oscara), don Quijotea u Čovjeku iz Manche (A. Hiller, 1972) i osuvremenjenog Robinsona koji nastoji »civilizirati« Petka (R. Roundtree) u filmu Ja, Petko (J. Gold, 1975). Uravnoteženost s obilježjima introspekcije uočljiva je u filmu Zbogom, gospodine Chips (H. Ross, 1969, nominacija za Oscara). Nedostatak opuštenosti onemogućio mu je da komedijama Što je novo, mačkice? (C. Donner, 1965) i Kako ukrasti milijun dolara (W. Wyler, 1966) postane »novi Cary Grant«. Kritika ga smatra legitimnim nastavljačem glum. tradicije L. Oliviera i R. Burtona, ali ga je — zbog krajnje boemskog života (što se odrazilo i na njegovu izgledu) i neproračunatog održavanja karijere — mimoišla etabliranost u nagradama, pa i najšira popularnost. Od sredine 70-ih godina producenti pomalo gube zanimanje za njega, a uloge ambivalentnih, neurotičnih i ekscentričnih osobnosti preuzimaju J. Nicholson, M. McDowell, D. Bowie i M. Rourke. Ipak, i u tom razdoblju uspjehe postiže kao sumanuti film. redatelj u Kaskaderu (R. Rush, 1978, nominacija za Oscar) i, prvi put u komičnoj ulozi, kao alkoholizirana hollywoodska zvijezda koja treba nastupiti u tv-showu u Mojoj omiljenoj godini (R. Benjamin, 1982, nominacija za Oscar). Sve češće prihvaća i sporedne uloge, npr. engl. odgojitelja kin. cara u Posljednjem kineskom caru (B. Bertolucci, 1987). Do 1988. nastupio je u više od 30 filmova, ostavši uvijek u prvom redu kaz. glumac. Uspjeha je imao i na televiziji (npr. tv-serije Masada /u Izraelu/ i Svengali /u SAD/). Njegova medijska važnost ogleda se i u popularnom stripu Alan Ford, čiji je naslovni lik modeliran prema imageu toga brit. glumca.

Njegova prva supruga Sian Phillips također je poznata glumica.

Ostale važnije uloge: Lord Jim (R. Brooks, 1965); Biblija (J. Huston, 1966); Casino Royale (J. Huston, K. Hughes, V. Guest, R. Parrish, J. McGrath i R. Talmadge, 1967); Pupoljak (O. Preminger, 1975); Caligula (T. Brass, 1979); Zora plemena Zulu (D. Hickox, 1979); Kreator (I. Passer, 1985).

Al. Pa.


Citiranje:
O'TOOLE, Peter. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 13.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3880>.

kratice i simboli