LZMK

Filmska enciklopedija

ORGANIZACIJE U KINEMATOGRAFIJI, MEĐUNARODNE Filmska traka traži dalje ...

ORGANIZACIJE U KINEMATOGRAFIJI, MEĐUNARODNE, društva, savezi i federacije koji omogućuju suradnje različitih ustanova i pojedinaca (film. stvaralaca i tehničara, znanstvenika i pedagoga, privrednika i administratora, profesionalaca i amatera) radi ostvarivanja zajedničkih interesa i unapređivanja kinematografije u cjelini, kao i pojedinačnih interesa svake nacionalne organizacije ili pojedinca; jedan su od brojnih dokaza univerzalnosti film. stvaralaštva i izraz istinske potrebe međunar. suradnje na području filma i kinematografije. O. održavaju kongrese i korisne radne sastanke radi razmjene informacija, ideja i iskustava, donošenja zajedničkih dokumenata (memoranduma, konvencija, kodeksa, standarda) koji pridonose unapređenju kinematografije i filma u cjelini, ili nekoga njihovog dijela odn. film. vrste ili struke. Radi toga priređuju i stručne seminare i specijalizirane festivale, tiskaju časopise, biltene, kataloge, adresare i sl.

Međunar. organizacije u kinematografiji osnivaju svoje komitete, savjete, komisije i komore, film. banke i fondove, a djeluju i međunar. institucije — zajednički istraživački ili dokumentacijski centri kao Međunarodni centar filmova za djecu i mladež (akr. ICFCYP), Međunarodni centar za povezivanje filmskih i televizijskih škola (akr. CILECT), Međunarodni audio-vizualni centar, Institut za znanstvenu kinematografiju (akr. ICS), Međunarodni statistički institut (akr. ISI) i sl.

Međunar. organizacije u kinematografiji surađuju i s drugim međunar. organizacijama kojima film nije u prvom planu interesa, no koje ga smatraju važnim za ukupni razvoj: npr. Međunarodno udruženje za umjetnost i audio-vizualne medije (akr. AIMA), Međunarodna organizacija o standardima (akr. ISO), Međunarodni savjet za obrazovne medije (akr. ICEM), Međunarodno udruženje znanstvenih radnika i sl.

Neformalnim međunar. organizacijama mogu se smatrati i međunar. monopoli — savezi najvećih svjetskih distributera i prodavača koji dominiraju prometom filmova te na toj osnovi diktiraju uvjete njihove eksploatacije, određuju svjetske cijene, dijele među sobom međunar. tržište i određuju područja svojih interesnih sfera.

Tipologija međunar. organizacija uglavnom odgovara osnovnoj strukturi → kinematografije, a rijetko ima uže polit. ili vjerske ciljeve što se ostvaruju organizacijama kao što su Međunarodni katolički ured za film (akr. OCIC) ili Međunarodni intercrkveni filmski centar (akr. INTERFILM). Ponekad međunar. organizacije djeluju i u užim regionalnim okvirima, kao što su Unija kinotekâ Latinske Amerike (akr. UCAL) ili Panafrička federacija sineasta.

Mnoge međunar. organizacije i tijela povezana s filmom pripadaju Međunarodnom savjetu za film i televiziju (akr. IFTC), koji je osnovan na temelju rezolucije UNESCO-a u New Delhiju 1956 (djeluje od 1958); okuplja zainteresirane međunar. organizacije respektirajući njihovu autonomiju i sva njihova posebna prava i nadležnosti.

Ostale organizacije mogu se sistematizirati prema osnovnim područjima kinematografije. Na području proizvodnje postoji nekoliko međunar. organizacija producenata: Međunarodni savez filmskih producenata (akr. IFFPA), Međunarodna federacija društava proizvođača filmova (akr. FIAPF) te Međunarodna federacija producentskih udruženja (akr. IFEPA). Također djeluju organizacije pojedinih struka i njihovih sindikata kao Međunarodni savez glumaca (akr. FIA), Međunarodno udruženje dokumentarista (akr. IAD) te Međunarodni sindikat autorâ radija, filma i televizije. Posebno značenje imaju organizacije koje unapređuju pojedine film. vrste, kao Međunarodno udruženje umjetničkoga i eksperimentalnog filma (akr. CICA), Međunarodno društvo animiranog filma (akr. ASIFA), Međunarodno društvo znanstvenog filma (akr. ISFA), Međunarodno društvo filmova o umjetnosti (akr. FIFA), Međunarodno društvo filmskih novosti (akr. INA), Međunarodni komitet etnografskoga i sociološkog filma (akr. CIFES) i dr.

Specifična je uloga Međunarodnog saveza društava filmske tehnike (akr. UNIATEC) koji udružuje neovisne organizacije što rade bez profita, a bave se teh. aspektima filma i televizije, pronalaženjem raznih instrumenata, trik-fotografijom i sl. specifičnim film. umijećima, kao i onim granama znanosti koje unapređuju kinemat. tehnologiju. Postoje komiteti za formate filma, načine prikazivanja filmova, za instrumente i trik-fotografiju, laboratorijske praktične tehnike, boju, zvuk, studijsku rasvjetu, televiziju, video-kazete, magnetoskope i dr. Posebna je briga UNIATEC-a standardizacija u kinematografiji.

Na području proizvodnje djeluje još i Međunarodni savez neprofesionalnog filma i videa (akr. UNICA).

Na području distribucije djeluje Međunarodna federacija filmskih distributera (akr. FIAD).

Međunarodna unija filmskih prikazivača (akr. UIEC) pokriva područje prikazivalaštva, gdje još djeluju Međunarodna konfederacija eksperimentalnih i umjetničkih kinematografa (akr. CICAE), Međunarodna federacija filmskih klubova (akr. IFFS) i Međunarodni komitet za širenje umjetnosti i književnosti putem filma (akr. CIDALC).

Uz već spomenuti Međunarodni centar za povezivanje filmskih i televizijskih škola (akr. CILECT), djeluje i Međunarodno udruženje filmskih studenata i diplomanata (akr. IFTSGA). Područje zaštite film. baštine pokriva Međunarodna federacija filmskih arhiva (akr. FIAF). Značajna je djelatnost i Međunarodne federacije filmskog novinstva (akr. FIPRESCI) i Međunarodne federacije filmskih društava (akr. IFFS) (→ asifa; cidalc; fiaf; fiapf; ficc; fipresci; unica).

Z. Sud.


Citiranje:
ORGANIZACIJE U KINEMATOGRAFIJI, MEĐUNARODNE. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 13.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3854>.

kratice i simboli