LZMK

Filmska enciklopedija

NEWMAN, Paul Filmska traka traži dalje ...

NEWMAN, Paul, am. glumac, redatelj i producent (Cleveland, Ohio, 26. 1 1925). Sin trgovca sport. opremom, za II svj. rata radist mornaričke avijacije na Pacifiku. Nakon rata studira ekonomiju na Kenyon Collegeu, potom dramu na sveučilištu Yale; kratkotrajno pohađa i → Actors' Studio. Već prvom ulogom na Broadwayu, u Pikniku W. Ingea 1953, postiže velik uspjeh, a ističe se i u komadima T. Williamsa (što mu donosi ugovor s kompanijom Warner Bros). Debitira u Srebrnom kaležu (1955) V. Savillea, a poznat postaje sljedećom ulogom — poznatog boksača Rockyja Graziana — u filmu Netko tamo gore me voli (1956) R. Wisea. Definitivno se potvrđuje 1958. dojmljivim tumačenjem → Billy the Kida u Ljevorukom revolverašu A. Penna. Iste godine nagrađen je u Cannesu za ulogu Bena Quicka u Dugom toplom ljetu M. Ritta, a likom frustriranoga mladog supruga u Mački na vrućem limenom krovu R. Brooksa stječe prvu nominaciju za Oscara; kasnije je nominiran još 5 puta (Hazarder, 1961, R. Rossena; Hud, 1963, M. Ritta; Hladnoruki kažnjenik, 1967, S. Rosenberga; Bez pakosti/Bez zlobe, 1981, S. Pollacka; Presuda, 1982, S. Lumeta), da bi ga napokon osvojio 1987. za ulogu ostarjelog profesionalca biljara koji postaje suparnik bivšeg štićenika (T. Cruise) u Boji novca (1986) M. Scorsesea — nastavku Hazardera. Stasit, pravilnih crta lica, plavih očiju hladna pogleda, 60-ih godina pridobija publiku i kritiku likovima samosvojnih, neadaptiranih buntovnika (koje tumači »uljuđenije« od vršnjaka M. Branda) — pozitivnih i negativnih junaka u raznim žanrovima (često mijenja tip). Od kraja 60-ih godina sudjeluje u produkciji svojih filmova, a povremeno i režira. Red. projekti Rachel, Rachel (1968, nominacija za Oscara za najbolji film) i Utjecaj gama-zraka... (The Effect of Gamma Rays on Man-in-the-Moon Marigolds, 1972, prema kaz. hitu P. Zendela), u kojima sâm ne glumi, odmjereno su režirane drame o usamljenosti žene i krizi u obitelji, s njegovom drugom suprugom → J. Woodward u gl. ulogama (uz nju je nastupio u 9 filmova, ali kao glum. par nisu bili posebno uspješni). Sedamdesetih i 80-ih godina popularnost održava nešto stereotipnijim likovima odlučnih ljudi dostojnih povjerenja (npr. Čovjek iz Australije, 1973, J. Hustona i Pakleni toranj, 1974, J. Guillermina) te moral. likovima boraca za pravdu (npr. Policajac iz Bronxa, 1981, D. Petrieja), ili ironično upotpunjuje galeriju junaka s Divljeg zapada (npr. kao Butch Cassidy u Butchu Cassidyju i Kidu, 1969, G. R. Hilla, Roy Bean u Sucu za vješanje, 1972, J. Hustona i → Buffalo Bill u Buffalo Billu i Indijancima, 1976, R. Altmana). U Žalcu (1973) G. R. Hilla (kao i Butchu Cassidyju i Kidu) svježini zvijezde u usponu R. Redforda uspješno se odupire relativizirajućim humorom. Do 1988. nastupio je u oko 50 filmova. God. 1963/64, 1966-75. i 1983. na listi je 10 najkomercijalnijih am. glumaca (1969. prvi). Dobitnik je i specijalnog Oscara 1986.

Zajedno sa suprugom aktivan je borac za ljudska prava i angažiran pristaša Demokratske stranke; 1978. član je am. delegacije na konferenciji UN o razoružanju. Poznat je i kao uspješan vozač na automobilskim utrkama.

Ostali važniji filmovi — kao glumac: Mučenje (A. Laven, 1956); Priča o Helen Morgan (M. Curtiz, 1957); Dok ne isplove (R. Wise, 1957); Okupite se oko zastave, momci! (L. McCarey, 1958); Mladi iz Philadelphije (V. Sherman, 1959); S terase (M. Robson, 1960); Egzodus (O. Preminger, 1960); Pariški blues (M. Ritt, 1961); Avanture mladog čovjeka (M. Ritt, 1962); Slatka ptica mladosti (R. Brooks, 1962); Nagrada (M. Robson, 1963); Bijes (M. Ritt, 1964); Strgnuta zavjesa (A. Hitchcock, 1966); Pokretna meta (J. Smight, 1966); Tajni rat Hartyja Frigga (J. Smight, 1967); Hombre (M. Ritt, 1967); Paklena staza Indianapolisa (J. Goldstone, 1969); WUSA (S. Rosenberg, 1970); Džeparac (S. Rosenberg, 1972); Bazen za utapljanje (S. Rosenberg, 1975); Surova igra (G. R. Hill, 1977); Kvintet (R. Altman, 1979); Kad je kraj blizu (J. Goldstone, 1979); kao producent: Mogli bi biti divovi (A. Harvey, 1971).

Ostali filmovi — kao redatelj: Nikad ne popuštaj (Never Give an Inch/Sometimes a Great Notion, 1971, i glumac i koproducent); Harry i sin (Harry & Son, 1984, i glumac i koproducent); Staklena menažerija (Glass Menagerie, 1987).

LIT.: L. Quirk, The Films of Paul Newman, New York 1971; K. Thompson, The Films of Paul Newman, London 1973; M. Kerbel, Paul Newman, New York 1974; Ch. Hamblett, Paul Newman, Chicago 1975.

D. Mov.


Citiranje:
NEWMAN, Paul. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 10.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3736>.

kratice i simboli