LZMK

Filmska enciklopedija

NAJBOLJI FILMOVI Filmska traka traži dalje ...

NAJBOLJI FILMOVI, uobičajeni naziv za ankete o umjetnički najuspjelijim filmovima: cjelokupne svjetske proizvodnje, cjelokupne nacionalne proizvodnje, godišnje nacionalne proizvodnje, u pojedinom razdoblju film. povijesti, u pojedinom žanru itd. Javljaju se nakon II svj. rata kao: a) izraz potrebe za valorizacijom i revalorizacijom umj. dostignućâ filma (otežane naglim razvitkom film. medija), difuznosti u izmjeni informacijâ o filmu, raznolikosti društv., kritičkih i estetičkih pogleda na film kao umjetnost i sl.; b) protuteža → ljestvicama uspješnosti (koje upućuju na komerc. vrijednost filmova), radi isticanja umj. digniteta filma, a time i kao akt suprotstavljanja indus. diktatu u film. proizvodnji. Najčešće su anketirani film. kritičari, povjesničari i teoretičari ili sâmi film. autori (uglavnom redatelji), ali se ankete mogu provoditi i u dr. krugovima — posebno ako se želi ustanoviti neka specifična recepcija film. djela (npr. ankete među tzv. širokom publikom, filmofilima, pripadnicima pojedinih profesija, učenicima, ženama, muškarcima ih djecom, itd.). Posebnu pozornost privlače ankete među ekspertima, film. publicistima ili autorima, koje mogu biti međunar. ili lokalnog karaktera. Prve takve poznatije ankete provedene su 1952. Odbor manifestacije Festival Mondial du Film et des Beaux Arts de Belgique anketirao je 63 osobe (većinom redatelje) sa sljedećim rezultatom: 1) Oklopnjača Potemkin (S. M. Ejzenštejn, 1925); 2) Potjera za zlatom (Ch. Chaplin, 1925); 3) Kradljivci bicikla (V. De Sica, 1948); 4-6) Svjetla velegrada (Ch. Chaplin, 1931); Velika iluzija (J. Renoir, 1937); Milijun (R. Clair, 1931); 7) Pohlepa (E. von Stronheim, 1925); 8) Aleluja! (K.Vidor, 1929); 9-12) Prosjačka opera (G. W. Pabst, 1931); Kratak susret (D. Lean, 1945); Netrpeljivost (D. W. Griffith, 1916); Čovjek s Arana (R. J. Flaherty, 1934). Iste godine londonski film. časopis → »Sight and Sound« organizirao je ankete među kritičarima iz cijelog svijeta (također 63) sa sljedećim rezultatom: 1) Kradljivci bicikla (V. De Sica, 1948); 2-3) Svjetla velegrada (Ch. Chaplin, 1931); Potjera za zlatom (Ch. Chaplin, 1925); 4) Oklopnjača Potemkin (S. M. Ejzenštejn, 1925); 5-6) Priča iz Louisiane (R. J. Flaherty, 1948); Netrpeljivost (D. W. Griffith, 1916); 7—9) Pohlepa (E. von Stroheim, 1925); Dan se rađa (M. Carné, 1939); Stradanje Ivane Orleanske (C. Th. Dreyer, 1928); 10-12) Kratak susret (D. Lean, 1945); Milijun (R. Clair, 1931); Pravila igre (J. Renoir, 1939). »Sight and Sound« anketu provodi svake 10. godine, pa to (kao, uostalom, i dr. javna ispitivanja sl. vrste) ilustrira mijene u ukusu i sudovima o filmu. Stoga su, npr., rezultati iz 1972. znatno drugačiji: 1) Građanin Kane (O. Welles, 1941); 2) Pravila igre (J. Renoir, 1939); 3) Oklopnjača Potemkin (S. M. Ejzenštejn, 1925); 4) Osam i pol (F. Fellini, 1963); 5-6) Avantura (M. Antonioni, 1960); Persona (I. Bergman, 1966); 7) Stradanje Ivane Orleanske (C. Th. Dreyer, 1928); 8-9) General (B. Keaton i C. Bruckman, 1927); Veličanstveni Ambersonovi (O. Welles, 1942); 10-11) Legenda o Ugetsuu (K. Mizoguchi, 1953); Divlje jagode (I. Bergman, 1957). Najviše se uvažava anketa provedena za Svjetske izložbe u Bruxellesu 1958 (117 film. kritičara i povjesničara iz 26 zemalja): 1) Oklopnjača Potemkin (S. M. Ejzenštejn, 1925, 100 uvrštavanja); 2-3) Potjera za zlatom (Ch. Chaplin, 1925, 85); Kradljivci bicikla (V. De Sica, 1948, 85); 4) Stradanje Ivane Orleanske (Ch. Th. Dreyer, 1928, 78); 5) Velika iluzija (J. Renoir, 1937, 72); 6) Pohlepa (E. von Stroheim, 1925, 71); 7) Netrpeljivost (D. W. Griffith, 1916, 61); 8) Mati (V. I. Pudovkin, 1926, 54); 9) Građanin Kane (O. Welles, 1941, 50); 10) Zemlja (A. P. Dovženko, 1930, 47); 11) Posljednji čovjek (F. W. Murnau, 1924, 45); 12) Kabinet doktora Caligarija (R. Wiene, 1919, 43).

Budući da postoje (opravdane) pretpostavke o lokalnim ideol. i sl. utjecajima u anketiranju, javljaju se i »korektivne liste«. Tako, npr. — smatrajući da u anketi časopisa »Sight and Sound« dominiraju filmolozi iz kapitalističkih zemalja — polj. časopis »Kino« je 1973. anketirao 63 film. kritičara i povjesničara iz socijal. zemalja Evrope, sa sljedećim ishodom: 1) Oklopnjača Potemkin (S. M. Ejzenštejn, 1925, 46 uvrštavanja); 2) Građanin Kane (O. Welles, 1941, 32); 3) Osam i pol (F. Fellini, 1963, 30); 4) Pepeo i dijamant (A. Wajda, 1958, 26); 5-6) Potjera za zlatom (Ch. Chaplin, 1925, 21); Rašomon (A. Kurosawa, 1950, 21); 7) Netrpeljivost (D. W. Griffith, 1916, 18); 8) Kradljivci bicikla (V. De Sica, 1948, 17); 9) Zemlja (A. P. Dovženko, 1930,15); 10) Rim, otvoreni grad (R. Rossellini, 1945, 12).

U SFRJ provedeno je nekoliko anketiranja a najpoznatije je iz 1983 (na inicijativu Filmske redakcije Televizije Beograd, uz suradnju beogradskog Instituta za film), u kojemu su prvo mjesto — kao najbolji jugosl. film svih vremena — osvojili »Skupljači perja« (A. Petrović, 1967).

An. Pet.


Citiranje:
NAJBOLJI FILMOVI. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 4.6.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3670>.

kratice i simboli