LZMK

Filmska enciklopedija

BARNES, George S. Filmska traka traži dalje ...

BARNES, George S., am. snimatelj (1893 — Hollywood, 30. V 1953). U film. industriji zapošljava se 1919 (u ekipi Th. H. Incea). Kasnih 20-ih i ranih 30-ih godina radi kao asistent G. Tolanda (u počecima njegove karijere). Radom na filmovima Lakonoga parada (1933) L. Bacona i Kopačice zlata u Parizu (1938) R. Enrighta postaje vodećim snimateljem kompanije Warner Bros. Snima filmove najrazličitijih žanrova za mnoge slavne redatelje (F. Capra, E. Lubitsch, R. Walsh, F. Lang, K. Vidor, A. Hitchcock, B. Wilder, C. B. De Mille i dr.); svi oni odlikuju se vizualnom ljepotom, ali nisu obilježeni nekim prepoznatljivim stilom. Često predlagan za Oscara, dobio ga je 1940. za fotografiju u Hitchcockovom filmu Rebecca.

Ostali važniji filmovi: Šeikov sin (G. Fitzmaurice, 1926); Đavolski plesač (F. Niblo, 1927); Sadie Thompson (R. Walsh, 1928, susnimatelj); Kakve li udovice! (A. Dwan, 1930); Ulični prizor (K. Vidor, 1931); Sherlock Holmes (W. K. Howard, 1932); Peg mojeg srca (R. Z. Leonard, 1933); Jesse James (H. King, 1939, susnimatelj); Povratak Franka Jamesa (F. Lang, 1940, susnimatelj); Upoznajte Johna Doea (F. Capra, 1941); Taj nesigurni osjećaj (E. Lubitsch, 1941); Opsjednut (A. Hitchcock, 1945); Karibi (F. Borzage, 1945); Sila zla (A. Polonsky, 1948); Carski valcer (B. Wilder, 1948); Samson i Dalila (C. B. De Mille, 1949); Sretan dan (F. Capra, 1950); Najveća predstava na svijetu (C. B. De Mille, 1952); Rat svjetova (B. Haskin, 1953).

K. Mik.


Citiranje:
BARNES, George S.. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 20.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=365>.

kratice i simboli