MILIVOJEVIĆ, Milivoje

traži dalje ...

MILIVOJEVIĆ, Milivoje, film. i tv-snimatelj (Supčevići kod Arilja, 14. V 1929). Aktivno se bavio fotografijom i sudjelovao na mnogim izložbama; ima diplomu majstora jugoslavenske fotografije (član je asocijacije Europhoto). Na filmu od 1949. kao mladi suradnik snimatelja; samostalni snimatelj od 1956, snimio je mnogobrojne kratkometr. filmove svih rodova, najuspješnije surađujući s redateljima M. Štrpcem (npr. Kiše zemlje moje, 1963 /sa D. Karadžinovićem/, i ... i sutra ... i juče, 1966), D. Đurkovićem (npr. Za i protiv za, 1969), M. Jokićem (npr. Pošto košta žena, 1969), V. Gilićem (npr. Homo homini i Zategni dele, oba 1970), P. Golubovićem (npr. Smrt paora Đurice, 1971, i Biografija Jozefa Šulca, 1973), S. Pavlovićem (npr. Vunazlatna sirovina, 1978, Zlatna medalja »Beograd« na festivalu u Beogradu 1979), A. Ilićem (npr. Visokoletač, 1984) i M. Stamenkovićem (Marš smrti, 1985). Na igr. filmu snimao je za M. Štrpca (U raskoraku, 1968), M. Radivojevića (Bube u glavi, 1970, i Bez, 1972), P. Golubovića (Bombaši, 1973; Crveni udar, 1974; Sudbine, 1978; Sezona mira u Parizu, 1981; Progon, 1982; Dobrovoljci, 1986), M. Stamenkovića (SB zatvara krug, 1974; Devojački most, 1976; Neka druga žena, 1981; Opasni trag, 1984; Lager Niš, 1987), Z. Čalića (Lude godine, 1977, i Idi mi, dođi mi, 1984), J. Rančića (Poslednja trka, 1979, i Mahovina na asfaltu, 1983) i Z. Šotru (Šesta brzina, 1981). Za fotografiju filmova Crveni udar i SB zatvara krug nagrađen je Srebrnom arenom na festivalu u Puli 1974. Radi i na televiziji (npr. tv-film Dvostruki udar, 1985, M. Stamenkovića), a nerijetko snima i u inozemstvu (npr. na turnejama AKUD »Branko Krsmanović«),

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

MILIVOJEVIĆ, Milivoje. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3487>.