BANCROFT, Anne

BANCROFT, Anne (pr. ime Anna Maria Louise Italiano), am. filmska, kazališna i tv-glumica (New York, 17. IX 1931). Kći tal. emigranta, glumi već od četvrte godine, a kasnije i studira glumu na American Academy of Dramatic Arts i u Actors' Studiju. Profesionalno nastupa prvo na televiziji, dok na filmu debitira 1952. u djelu Ne treba kucati R. W. Bakera. Do 1957. nastupa bez većeg odjeka u B-filmovima, unatoč činjenici da radi pod vodstvom i tako poznatih redatelja kao što su D. Daves i A. Mann. Prve uspjehe postiže tek ulogama u broadwayskim predstavama što ih je postavio A. Penn: Ljuljačka za dvoje (1958) i Čudotvorka (1959) W. Gibsona; u potonjoj je iznimno tumačila karakternu ulogu energične i uporne odgojiteljice, slijepe, gluhe i nijeme Helen Keller, što je jednako uspješno (nagrađena Oscarom) ponovila i u Pennovoj istoimenoj film. ekranizaciji (1962). Još je tri puta bila predložena za Oscara: za uloge u Žderačici (1964) J. Claytona, Diplomat (1967) M. Nicholsa i Životnoj prekretnici (1977) H. Rossa; u svima je tumačila likove čvrstih, svojeglavih žena koje prikrivaju neurotičnost i nezadovoljstvo životom. Do 1984. igrala je u oko 30 filmova, uključujući tu i sporednu ulogu u komediji svoga supruga M. Brooksa Tišina, smijemo se (1976), te ulogu u vlastitome scenar. i red. prvijencu Debeljko (Fatso, 1979).

Ostale važnije uloge: Blago zlatnog kondora (D. Daves, 1953); Posljednji graničar (A. Mann, 1955); Tanka nit (S. Pollack, 1965); Sedam žena (J. Ford, 1966); U pandžama lava (R. Attenborough, 1972); Zatočenik Druge avenije (M. Frank, 1975); Hindenburg (R. Wise, 1975); Ruž (L. Johnson, 1976); Isus iz Nazareta (F. Zeffirelli, 1978, tv-film prebačen na film. vrpcu); Čovjek-slon (D. Lynch, 1980); Biti ili ne biti (M. Brooks, 1983).

LIT.: W. Holtzman, Seesaw: A Dual Biography of Anne Bancroft and Mel Brooks, Garden City 1979.