McCORD, Ted D.

McCORD, Ted D., am. snimatelj (Sullivan County, Indiana, 2. VIII 1900 — Glendale, California, 19. I 1976). Član A. S. C. God. 1917. napušta školu i zapošljava se u film. laboratoriju. Snimatelj postaje 1924. u studijima Hobart-Bosworth. Potkraj 20-ih i poč. 30-ih godina osobito je cijenjen po fotografiji u B-produkcijama (poglavito vesternima). Sudjeluje u II svj. ratu; član je jedne od prvih am. ekipa koje su ušle u Berlin. Visokobudžetne projekte počinje snimati 40-ih godina. Za dugogodišnjeg angažmana u Warner Brosu snimatelj je filmova (najčešće M. Curtiza) u kojima nastupaju velike zvijezde (npr. J. Crawford). Ističe se umješnošću u izgradnji svjetla; duboke sjene u njegovim kadrovima podsjećaju na fotografiju G. Tolanda, a često ih uspoređuju i s Rembrandtovim slikama. Iako je za Oscara nominiran za fotografiju filmova Johnny Belinda (J. Negulesco, 1948), Ljuljačka za dvoje (R. Wise, 1962) i Moje pjesme, moji snovi (R. Wise, 1965), smatra se da je najbolja ostvarenja dao u filmovima Blago Sierra Madre (J. Huston, 1948) i Istočno od raja (E. Kazan, 1955). Bio je poznat kao vrlo komunikativan i praktičan snim. pedagog (njegov je učenik, npr., → C. Hall). Povukao se 1967.

Ostali važniji filmovi: Tako velik (Ch. Brabin, 1925); Dolina divova (Ch. Brabin, 1927); Muškarci bez žena (J. Ford, 1929, sa J. H. Augustom); Akcija na Sjevernom Atlantiku (L. Bacon, 1943); Duboka dolina (J. Negulesco, 1947); June Bride (B. Windust, 1948); Flamingo Road (M. Curtiz, 1949); Prokleti ne plaću (V. Sherman, 1950); Prekretnica (M. Curtiz, 1950); Mladić s trubom (M. Curtiz, 1950); Snaga oružja (M. Curtiz, 1951); U srcu mladi (G. Douglas, 1954); Umro sam tisuću puta (S. Heisler, 1955); Priča o Helen Morgan (M. Curtiz, 1957); Ponosni buntovnik (M. Curtiz, 1958); Stablo za vješanje (D. Daves, 1958); Privatna svojina (L. Stevens, 1960); Pustolovine Huckleberryja Finna (M. Curtiz, 1960); Fina ludost (I. Kershner, 1966).