MATRAS, Christian

MATRAS, Christian, franc, snimatelj (Valence, 29. XII 1903 — Pariz, 4. V 1977). Isprva foto-reporter i snimatelj film. novosti (Éclair-Journal), a usporedo režira i uspjele dokum. filmove. Od 1926. asistent snimatelja, a od 1931. samostalni snimatelj (u prvo vrijeme zapravo susnimatelj sa A. Thirardom, E. Schüfftanom i dr.). Ugled stječe radom u Velikoj iluziji (1937, sa C. Renoirom) J. Renoira, fotografijom čija faktura dijelom nalikuje na dokum. snimke. Iako su ga mnogi kritičari držali »hladnim« snimateljem, u kasnijem radu — posebno u Vrtuljku (1950), Užitku (1952, sa Ph. Agostinijem) i Loli Montez (1955) M. Ophülsa — njegova se fotografija odlikuje složenim i efektnim a ipak funkcionalnim pokretima kamere. Uspješno je surađivao i s Christian-Jaqueom, osobito u kostimiranim filmovima (npr. Fanfan la Tulipe, 1951; Lukrecija Borgia, 1953; Gospođa Du Barry, 1954; Nana, 1954). U jednom od posljednjih uspjeha, Mliječnoj stazi (1969) L. Buñuela, decentnom uporabom boje uspijeva izraziti svu tajnovitost prisutnu u priči. Do povlačenja 1971. surađivao je u oko 90 cjelovečernjih filmova.

Ostali važniji filmovi: Zlato morâ (J. Epstein, 1931); Skandal (M. L'Herbier, 1933, sa E. Schüfftanom); Pobuna na Elseneuru (P. Chénal, 1936, sa J.-L. Mundvillerom); Zatvor bez rešetaka (L. Moguy, 1938, sa C. Renoirom); Ulaz umjetnikâ (M. Allégret, 1938); Izgubljeni raj (A. Gance, 1939); Kraj dana (J. Duvivier, 1939); Posljednji povratnik (P. Chénal, 1939); Vojvotkinja de Langeais (J. de Baroncelli, 1942); Putnik bez prtljage (J. Anouilh, 1944); Gruda loja (Christian-Jaque, 1945); Idiot (G. Lampin, 1946); Dvoglavi orao (J. Cocteau, 1948); Čovjek čovjeku (Christian-Jaque, 1948); Pariški valcer (M. Achard, 1950); Divna stvorenja (Christian-Jaque, 1952); Madame de... (M. Ophüls, 1953); Bilježnica majora Thompsona (P. Sturges, 1955, sa M. Barryjem); Till Eulenspiegel (G. Philipe i J. Ivens, 1956); Špijuni (H.-G. Clouzot, 1957); Montparnasse 19 (J. Becker, 1957); Oko za oko (A. Cayatte, 1957); Ogledalo s dva lica (A. Cayatte, 1958); Uzburkano srce (J. Doniol-Valcroze, 1960); Pariški blues (M. Ritt, 1961); Cartouche (Ph. de Broca, 1962); Thérèse Desqueyroux (G. Franju, 1962); Galantne svečanosti (R. Clair, 1965); Sedam puta žena (V. De Sica, 1967); Grofovska zabava (M. Allégret, 1970); Zvijezda varijetea (J. A. Bardem, 1971).