MARTELLI, Otelio

MARTELLI, Otelio, tal. snimatelj (Rim, 10. V 1903). Na filmu već od svoje 13. godine kao asistent snimatelja, a sa 16 godina i samostalno snima. Snimatelj je tragične ekspedicije generala U. Nobilea na Sjeverni pol 1928; zahvaljujući njemu, taj je događaj sačuvan na film. vrpci. Među najznačajnije tal. snimatelje svrstava se u doba neorealizma. Osobito su cijenjena njegova ostvarenja u filmovima Paisà (1946), Ljubav (1948), Stromboli (1949) i Franjo Asiški, božji lakrdijaš (1950) R. Rossellinija te Tragičan lov (1947) i Gorka riža (1949) G. De Santisa; ističu se fotografijom punom atmosfere a istodobno dokumentaristički »sirovom«. Duga suradnja sa F. Fellinijem donosi mu i svjetski ugled; u filmovima Dangube (1953), Ulica (1954), Probisvijet (1955) i Slatki život (1960) potcrtava autorovu sklonost intimizmu, sumornosti i karikaturalnosti. Snimivši značajan opus od više od 40 igr. filmova, povlači se sredinom 60-ih godina.

Ostali važniji filmovi: Stara garda (A. Blasetti, 1934); Dat ću milijun (M. Camerini, 1935, sa C. Montuorijem); Grofica iz Parme (A. Blasetti, 1937); Ludosti stoljeća (A. Palermi, 1939); Svjetlosti varijetea (A. Lattuada i F. Fellini, 1950); Anna (A. Lattuada, 1951); Rim, 11 sati (G. De Santis, 1952); Muž za Annu Zaccheo (G. De Santis, 1953); Dani ljubavi (G. De Santis, 1954); Žena s rijeke (M. Soldati, 1954); Napuljsko zlato (V. De Sica, 1954, sa C. Montuorijem); Sreća je biti žena (A. Blasetti, 1956); Guendalina (A. Lattuada, 1956); Cabirijine noći (F. Fellini, 1957, sa A. Tontijem); Praznici na Ischiji (M. Camerini, 1957); Brana na Pacifiku (R. Clément, 1958); Zakon (J. Dassin, 1958); Djevojka u izlogu (L. Emmer, 1960); Boccaccio '70 (omnibus, epizode F. Fellinija i V. De Sike, 1962); Crvena (H. Käutner, 1962); Cyrano i d'Artagnan (A. Gance, 1963); Učitelj iz Vigevana (E. Petri, 1963); Brak na talijanski način (V. De Sica 1964).