LZMK

Filmska enciklopedija

MANAKI, Milton Filmska traka traži dalje ...

MANAKI, Milton, snimatelj (Avdela, Grčka, 9. IX 1882 — Bitolj, 5. III 1964). Brat → Janakija M. Osnovnu školu polazi u rodnom gradu, a gimnaziju u Janjini; ne završava je zbog iznenadne opsjednutosti fotografijom, kojom je njegov brat već ovladao. Potkraj XIX st. uključuje se u akcije VMRO-a, čiji je član od 1900. Kao fotograf često putuje, a posjeti Carigradu i Bukureštu 1905. donose mu korisna poznanstva s budućim sultanom Mehmedom, odn. kraljem Karolom I. Iste se godine nastanjuje u Bitolju i otvara fotogr. atelje, a brat mu iz Londona šalje kameru Bioscope No. 300, prvu u jugosl. zemljama. Prve kadrove (koji označuju početak film. djelatnosti na tlu današnje Jugoslavije) snima u Avdeli, Beru i Bitolju. To su bili prizori iz obiteljskog života (Despa Manaki prede), vjerskih obreda (Praznovanje Bogojavljenja), nar. običaja (Svadba u Bitolju; Svadba Petra Gerasa; Vašar u Beru) i radnih djelatnosti (Rumunjska škola u Gopešu; Mesari prodaju meso). Idućih godina stvara bogatu fotogr. građu o značajnim događajima na tlu Makedonije, snimivši — među ostalim — Doček amnestiranih boraca Ilindenskog ustanka (1905), Miting mladoturaka (1905), Dolazak prijestolonasljednika A. Karadorđevića u Bitolj (1912) i Boravak grčkog kralja Konstantina u Bitolju (1918). Osobito su dojmljivi prizori odmazde otomanskih vlasti nad civilnim stanovništvom, a pitoresknošću se izdvajaju fragmenti ceremonijala inozemnih diplomata u Bitolju.

Dokum. snimke iz ranije faze njegova djelovanja imaju vrijednost pojedinačnih epizoda. U kasnijim ostvarenjima, međutim, očigledno teži ka integraciji fragmenata u širi formativni kontekst. To se primjećuje već u kronici o dolasku rum. akademikâ u Bitolj 1908, ali tek spektakularnim snim. pothvatom o boravku sultana Rešada u Bitolju 1911. iskazuje afinitet prema složenijim kompozicijskim pretenzijama u žanru reportaže. Ne zapostavljajući spektakularnost prizorâ, inzistira na istinitosti činjenicâ (bez uplitanja izvanfilm. komentarâ i tumačenjâ). Postupku oslobađanja »govora činjenica« ostaje vjeran do kraja svoje snim. aktivnosti. God. 1921. s bratom otvara kino-dvoranu »Manaki« u Bitolju, na čiji posjed pretendiraju i neki dr. partneri, što mu idućih godina otežava snim. rad. Kada je 1939. njihovo kino stradalo u požaru, rad mu je bio gotovo onemogućen (tek rijetko snima »po narudžbi«), no ipak uspijeva zabilježiti: Bombardiranje Bitolja (od tal. avijacije) 1940, Povlačenje okupatorskih jedinica iz Bitolja 1944, te II zasjedanje ASNOM-a 1945.

Iako je ranije stekao počasti i titule dvorskog fotografa tur. sultana, rum. i jugosl. kralja (od kojih zapravo nije imao koristi), stvarna priznanja dobiva — kao najznačajniji jugosl. pionir kinematografije — tek u oslobođenoj Jugoslaviji, a njegova impresivna filmografija (oko 1500 m filma) postaje dostupna najširem gledateljstvu.

LIT.: D.-T. Dimitrovski, Manaki i Bitola, Bitola 1975.

G. Va.


Citiranje:
MANAKI, Milton. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=3246>.

kratice i simboli