MAGGI, Luigi

traži dalje ...

MAGGI, Luigi, tal. redatelj i glumac (Torino, 21. XII 1896 — Torino, 22. VIII 1946). Po zanimanju tipograf. Kao uspješnog glumca-amatera angažira ga 1906. proizvodna kuća Ambrosio Film, u kojoj je isprva agent za izbor statista; već iste godine počinje glumiti, a od 1908. i režirati. Pov. spektakl Posljednji dani Pompeja (Gli ultimi giorni di Pompei, 1908) prvo je u nizu djela na tu temu — rodonačelnik žanra koji će označiti »zlatno doba« tal. nijemog filma, ujedno i prvi svjetski uspjeh tal. kinematografije. Značajniji su mu ipak filmovi Grenadir Roland (Il granatiere Roland, 1910), prikaz Napoleonova pohoda na Rusiju, spektakl s više od 2000 statista u kojem je eksterijerno snimanje u Alpama snimatelju G. Vitrottiju omogućilo dotad neviđene snimke, i Zlatni pir (Nozze d'oro, 1911) s temom risorgimenta, režiran kao niz retrospekcija staroga bračnog para (nagrađen na međunar. izložbi u Torinu iste godine). Njegov Sotona (Satana, 1912) kompozicijom prethodi Netrpeljivosti (1916) D. W. Griffitha, jer također obrađuje motiv zla kroz više pov. Razdoblja (zanimljivost je da je đavao u epizodi iz suvremenosti prikazan u obličju indus. magnata). S filma se povlači 1927. i prelazi na torinsku radio-stanicu.

Ostali važniji filmovi: Grof Montecristo (Il conte di Montecristo, 1908); Neron (Nerone, 1909); Kraljica Ninive (La regina di Niniva, 1910); La Gioconda (1911); Thomas Chatterton (1911); Most sablasti (Il ponte dei fantasmi, 1912); Seviljski brijač (Il barbiere di Siviglia, 1913); Delenda Carthago (1914); Maciste alpinac (Maciste alpino, 1916, sa G. Pastroneom).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

MAGGI, Luigi. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/3206>.