LITVAK, Anatole

LITVAK, Anatole (pr. ime Michael Anatol Litwak), američko-franc. redatelj, scenarist i producent ukrajinsko-žid. podrijetla (Kijev, 10. V 1902 — Neuilly, 16. XII 1974). Od 14. godine obavlja pomoćne poslove u petrogradskom avangardnom kazalištu, kasnije pohađa drž. dramsku školu i studira filozofiju; istodobno otpočinje karijeru kaz. redatelja i glumca. Na filmu od 1923. kao asistent redatelja u studijima Nordkino; kao redatelj debitira melodramom Tatjana (1925). Iste godine napušta SSSR i do poč. 30-ih godina živi u Njemačkoj, gdje se (kao Anatol Lutwak) afirmirao kao montažer Ulice bez radosti (1925) G. W. Pabsta, a zatim je asistent redatelja; ponovno režira od 1930. Po dolasku nacistâ na vlast napušta Njemačku, radeći usporedo u Vel. Britaniji i Francuskoj. Uspjeh melodrame Mayerling (1936), sa Ch. Boyerom i D. Darrieux kao Rudolfom Habsburškim i Marijom Večerom, donosi mu poziv u Hollywood, gdje se afirmira akcionom melodramom Žena koju volim (The Woman I Love, 1937), novom verzijom svoga franc. uspjeha Kočija (L'équipage, 1935, i koscenarist), a potom i crnohumornom krim. komedijom Divni doktor Clitterhouse (The Amazing Dr. Clitterhouse, 1938, i producent); ta priča o liječniku (E. G. Robinson) koji se za kriminal zanima izvan moralnih odrednica, otkriva autorovu sklonost ekscentričnim fabulama unutar čvrstih žanrovskih obrazaca, ukazujući na to da je apsolvirao njem. filmsku tradiciju 20-ih godina. Uspjeh postiže i špijunskim thrillerima, romant. i akcionim melodramama, ali najveći ugled stječe suradnjom na dokum. seriji o II svj. ratu Zašto se borimo? (1941-43). Potkraj 40-ih godina realizira značajno ostvarenje film noira — thriller Oprostite, pogrešan broj (Sorry Wrong Number, 1949, i koproducent) zasnovan na radio-drami L. Fletcher. Ipak, najsugestivnije mu je djelo Odluka pred zoru (Decision before Dawn, 1951, i koproducent /nominacija za Oscara za najbolji film/), drama o diverzantima u II svj. ratu. Od sredine 50-ih godina režira u Evropi; nekoliko projekata vrlo uspješnih u publike, npr. Anastasia (1956), Volite li Brahmsa? (Aimez-vous Brahms?, 1961, i producent) i Noć generala (The Night of the Generals, 1967), uglavnom svjedoči o težnji komercijalizmu i manipulaciji snobističkim ukusom. Ukupno je režirao 32 igr. filma (najviše u SAD). Povremeno je radio i na televiziji (npr. tv-verzija Mayerlinga iz 1957). Povukao se 1969.

Ostali važniji filmovi: Nikad više ljubav (Nie wieder Liebe, 1931); Pjesma jedne noći (Das Lied einer Nacht, 1932); Srce jorgovanâ (Coeur de lilas, 1932); Ta stara hulja (Cette vieille canaille, 1935, i koscenarist); Tovarišč (Tovarich, 1937); Sestre (The Sisters, 1938); Priznanja nacističkog špijuna (Confessions of a Nazi Spy, 1939); Dvorac na Hudsonu (Castle on the Hudson, 1940); Tri života jedne žene (All This and Heaven Too, 1940, i producent); Grad koji valja osvojiti (City for Conquest, 1940, i producent); Bluz u noći (Blues in the Night, 1941); Izvan magle (Out of the Fog, 1941); Ovo iznad svega (This above All, 1942); Duga noć (The Long Night, 1947, i koproducent); Zmijsko leglo (The Snake Pit, 1949, i koproducent); Ljubavni čin (Un acte d'amour, 1954, i producent); Duboko plavo more (Deep Blue Sea, 1955, i producent); Pet milja do ponoći (Five Miles to Midnight/Le couteau dans la plaie, 1962, i producent); Dama u automobilu s naočarima i puškom (La dame dans l'auto avec des lunettes et un fusil, 1969, i koproducent).

LIT.: Ch. Hamblett, Anatole Litvak, California 1962.