LINDFORS, Viveca

LINDFORS, Viveca (puno ime Elsa V. Torstensdotter Lindfors), am. filmska, kazališna i tv-glumica šved. podrijetla (Uppsala, 29. XI 1920). God. 1938-41. uči glumu u školi Kraljevskoga dramskog kazališta u Stockholmu, na čijoj sceni i debitira 1940. Iste godine prvi se put pojavljuje i na filmu, pretpostavivši ubrzo film. karijeru kazališnoj. Smeđokosa, provokativne ljepote i senzualna glasa, ulogama djevojaka bez građanskih predrasuda ubrzo postaje jedna od najpopularnijih šved. glumica, što joj 1947. donosi poziv u Hollywood. Nezadovoljna stereotipnim ulogama ljepotica, od 1949. snima i u Evropi osobito se istaknuvši u filmu Četvorica u džipu (1951) L. Lindtberga. U SAD tek 1958. igra zapaženiju ulogu šved. iseljenice koja preispituje smisao veze s am. fotografom u Vjenčanjima i bebama M. Engela. Od poč. 60-ih godina odlučuje se za karakterne likove. Za ulogu u filmu Bez izlaza (1962) T. Danielewskog, slobodnoj obradbi Sartreova komada Iza zaključanih vrata, nagrađena je iste godine na festivalu u Berlinu (ex aequo). Sl. uloge zapaženo je tumačila još u Prokletima (1961) J. Loseyja, Zagonetki palog djeteta (1970) J. Schatzberga, Svadbi (1978) R. Altmana i Linusu (1979) V. Sjőmana. Usporedo je s uspjehom nastupala na televiziji i u kazalištu (na Broadwayu i u Londonu); osobite uspjehe postigla je naslovnom ulogom u Gospođici Juliji A. Strindberga, kao Cordelia u Shakespeareovu Kralju Learu te u vlastitoj monodrami Ja sam žena (I Am a Woman). Do 1987. nastupila je u oko 60 filmova.

Ostale važnije uloge: Appassionata (O. Molander, 1944); Marija iz mlina (A. Mattsson, 1945); U predvorju smrti (H. Ekman, 1946); Pustolovine Don Juana (V. Sherman, 1949); Iz noći u noć (D. Siegel, 1949); Singoalla (Christian-Jaque, 1949); Mračni grad (W. Dieterle, 1950); Ne pjevaj mi tužne pjesme (R. Maté, 1950); U sjenci vješala (N. Ray, 1955); Mjesečeva flota/Gusari iz Moonfleeta (F. Lang, 1955); Hallidayev žig (J. H. Lewis, 1956); Oluja (A. Lattuada, 1958); Optužujem! (J. Ferrer, 1959); Priča o Ruth (H. Koster, 1960); Kralj kraljeva (N. Ray, 1961); Silvija (G. Douglas, 1965); Strgnuta zavjesa (A. Hitchcock, 1966); Djevojka koju sam volio (S. Pollack, 1973); Tabu (V. Sjöman, 1976); Dobrodošli u Los Angeles (A. Rudolph, 1977); Prijateljice (C. Weill, 1978); Da ti se koža naježi! (G. A. Romero, 1982); Max i strašila (J. Jakubisko, 1987).