LINDBLOM, Gunnel

LINDBLOM, Gunnel, šved. filmska, kazališna i tv-glumica te film. i kaz. redateljica (Göteborg, 18. XII 1931). Školovala se na glum. školi u rodnom gradu, gdje je — u mjesnom kazalištu — i otpočela karijeru. Od 1954. članica je renomiranoga Gradskog kazališta u Malmöu, gdje se ističe u vrlo širokom repertoaru (od Molièrea do Strindberga). Na filmu se prvi put pojavljuje 1952. Nakon dviju uspjelih uloga 1955/56, angažira je I. Bergman. Ubrzo postaje jedna od njegovih omiljenih glumica, osobito uspjelo igrajući uloge senzualnih žena što odišu animalnošću; nezaboravna je njezina interpretacija strastvene, ali seksualno frustrirane žene u njegovoj Tišini (1963). Postavši poznata, nastupa i u inozemstvu; ponajviše se istakla interpretacijom naslovne uloge u tv-ekranizaciji Strindbergove Gospođice Julije (na BBC-ju).

Od 1972. bavi se i kaz. režijom u stockholmskim kazalištima. God. 1976. režira svoj prvi film Ljetni raj (Paradistorg), u kojem sama ne glumi, intimističko djelo o odnosu spolova prikazanom kroz odgoj djece. U njezinu drugom filmu Sally i sloboda (Sally och friheten, 1981), u kome nastupa i u sporednoj ulozi, uočljiv je Bergmanov utjecaj, mada priča ima izrazito feminističke akcente; djelo je lansiralo jednu od najnadarenijih mladih šved. glumica E. Frölling. Sl. tematiku tretira i Ljetna noć na planetu Zemlja (Sommarkvällar på jorden, 1987).

Ostale važnije uloge: Ljubav (G. Molander, 1952); Djevojka na kiši (A. Kjellin, 1955); Pjesma o grimiznom cvijetu (G. Molander, 1956); Sedmi pečat (I. Bergman, 1956); Divlje jagode (I. Bergman, 1957); Djevičanski izvor (I. Bergman, 1959); Zimsko svjetlo/Pričesnici (I. Bergman, 1962); Moja ljubav je ruža (H. Ekman, 1963); Ljubavni par (M. Zetterling, 1964); Ushit (J. Guillermin, 1965); Glad (H. Carlsen, 1966); Ples čaplje (F. Rademakers, 1966); Ubojstvo u Yngsjöu (A. Mattsson, 1966); Zatvoreni krug (A. Mattsson, 1967); Djevojke (M. Zetterling, 1968); Otac (A. Sjöberg, 1969); Prizori iz bračnog života (I. Bergman, 1974).