LEGRAND, Michel

LEGRAND, Michel, franc. skladatelj (Pariz, 24. II 1932). Studirao klavir i kompoziciju na pariškom konzervatoriju. Afirmira se kao aranžer zab. i jazz-glazbe te klavirski pratilac poznatih pjevača i voditelj vlastitoga zab. orkestra, potom komponira balete za R. Petita i G. Kellyja. Na filmu debitira 1953. glazbom za kratkometražne, a iduće godine prelazi na igr. filmove te se ubrzo svrstava među najtraženije franc. skladatelje. Piše i za am., brit. i njem. filmove, a osobito uspješno surađuje s redateljima J. Demyjem, J.-L. Godardom, F. Reichenbachom i dr. Već u početku karijere iskazuje osobit smisao za prilagođavanje glazb. izražaja različitim film. žanrovima, kao i sklonost spajanju najraznorodnijih glazb. elemenata unutar iste partiture; tako, u Ničijoj zemlji (1960) M. Carnéa koristi udaraljke jap. tipa, barokne kontrapunktske oblike simfonijskog jazza (u stilu Gershwina) i sentimentalizirane violinske pasaže; u Loli (1961) J. Demyja prepliće odlomke jazza, kabaretske šansone i klas. glazbe (Mozart, Beethoven itd.); na sl. način povezuje stilski različne glazb. ulomke u filmu Cléo od 5 do 7 (1962) A. Varda, u kojem se i sâm pojavljuje kao klavirski pratilac protagonistice. Međunar. ugled i veliku popularnost stječe muz. filmom Cherbourški kišobrani (1963) J. Demyja, franc. varijantom musicala, u kojem se pjevaju i prozni dijalozi, pa ga se smatra prvom autentičnom filmskom operom. Stvarajući glazbu u tijesnoj suradnji s redateljem, L. je ostvaruje na skupini pjevnih gl. tema (npr. Madeleine, susreta, majke itd.) koje se na različite načine prepliću kroz čitav film. Slično postupa i u sljedećem Demyjevu muz. filmu Djevojke iz Rocheforta (1966). Široku popularnost doživjela je i njegova tema Windmills of Your Mind iz filma Afera Thomasa Crowna (1968) N. Jewisona. Oscarom je nagrađen za muziku am. filmova Ljeto 42 (1971) R. Mulligana i Yentl (1983) B. Streisand. Radi i za televiziju (npr. crt. serija Štrumpfovi).

Njegov otac Raymond Legrand cijenjen je skladatelj film. muzike 40-ih i 50-ih godina.

Ostali važniji filmovi — dokumentarni: Neobična Amerika (F. Reichenbach, 1960); Tako veliko srce (F. Reichenbach, 1962, sa G. Delerueom); Krasni maj (Ch. Marker, 1963); igrani: Lisabonske noći (H. Verneuil, 1954); Žena je žena (J.-L. Godard, 1961); Živjeti svoj život (J.-L. Godard, 1962); Eva (J. Losey, 1962); Zaljev anđelâ (J. Demy, 1962); Očaravajuća glupača (É. Molinaro, 1963); Lov na muškarca (É. Molinaro, 1964); Neobična banda (J.-L. Godard, 1964); Život u dvorcu (J.-P. Rappeneau, 1965); Kako se spašava brak, a upropašćuje život (F. Cook, 1968); Polarna stanica Zebra (J. Sturges, 1968); Ubojstvo u bazenu (J. Deray, 1968); Čuvari zamka (S. Pollack, 1969); Sretan kraj (R. Brooks, 1969); Dama u automobilu s naočarima i puškom (A. Litvak, 1969); Magareća koža (J. Demy, 1970); Ljubavni glasnik (J. Losey, 1970); Mladenci godine II/Nicolas Philibert u ratu i ljubavi (J.-P. Rappeneau, 1971); Bijeg kroz pustinju (Ph. de Broca, 1971); Otmica u Palači pravde (É. Molinaro, 1972); Pogreb u Los Angelesu (J. Deray, 1972); Portnoyeva boljka (E. Lehman, 1972); Dama pjeva blues (S. J. Furie, 1972); Nedostižni cilj (J. Frankenheimer, 1972); Lutkina kuća (J. Losey, 1973, sa J. Barryjem); Bezbrižno (C. Eastwood, 1973); Tri mušketira/Kraljičina ogrlica (R. Lester, 1974); Istine i laži (O. Welles, 1974); Divljak iz Pariza (J. -P. Rappeneau, 1975); Bračno putovanje (N. Trintignant, 1975); Ljubavna priča: Gable i Lombard (S. J. Furie, 1976); Druga strana ponoći (Ch. Jarrott, 1977); Putovi na jug (J. Losey, 1978); Atlantic City (L. Malle, 1980); Lovac (B. Kulik, 1980); Jedni i drugi (C. Lelouch, 1981, sa F. Laiom); Najbolji prijatelji/Bračni drugovi (N. Jewison, 1982); Nikad ne reci nikad (I. Kershner, 1983); Jedna ljubav u Njemačkoj (A. Wajda, 1983); Micki i Maude (B. Edwards, 1984); Djevojka iz hotela »Palace« (É. Molinaro, 1985).