LEAN, David

LEAN, David, brit. redatelj, scenarist i montažer (Croydon, 25. III 1908). Iz kvekerske obitelji (kao dječaku nije mu bio dopuštan odlazak u kino). Na filmu od 1922, isprva radi najrazličitije pomoćne poslove (redateljima poslužuje čaj, kurir, klaper); od 1930. montažer — prvo film. novosti, a od 1934. i igr. filmova u studiju Elstree (npr. Pygmalion, 1938, A. Asquitha i L. Howarda, te 49. paralela, 1941, i Jedan od naših aviona nedostaje, 1941, M. Powella i E. Pressburgera). God. 1942. debitira kao redatelj (zajedno sa N. Cowardom, prema čijim scenarijima ili kaz. komadima samostalno režira sljedeća 3 filma) ratnim igr. filmom Borimo se na moru (In Which We Serve, nominacija za Oscara za najbolji film), sugestivnom pričom (s dokumentarističkim komponentama) o posadi brit. razarača koja je portretirana i kroz retrospekcije. Po nekim izvorima, već 1941. je sa H. Frenchom korežirao film Major Barbara, prema kaz. komadu B. Shawa (po drugima, djelo je režirao G. Pascal). Iduće godine, s budućim koscenaristima R. Neameom i A. Havelockom-Allanom, osniva kompaniju Cineguild, u kojoj režira obiteljski film iz predratnog Londona Sretna obitelj/Obitelj Gibson (This Happy Breed, 1944), a potom i komediju Radostan duh (Blithe Spirit, 1945), o romanopiscu (R. Harrison) kojeg uznemiruje duh pokojne prve supruge. God. 1945. postiže i svoj prvi veliki međunar. uspjeh filmom Kratak susret (Brief Encounter), prema djelu N. Cowarda o slučajnim susretima i neočekivanoj ljubavi dvoje obiteljskih ljudi iz provincije; napravljen bez stereotipova melodramâ sl. tematike, sazdan od svakodnevnih događaja s »običnim« ljudima kao junacima, s glumcima (C. Johnson i T. Howard) lišenim hollywoodskog glamoura, svojevremeno je smatran jednim od najuspjelijih filmova svih vremena (bio je nominiran za Oscara za najbolji film, a L. za režiju i scenarij /s Neameom i Havelockom-Allanom/). Iduća 2 filma još više povećavaju njegov ugled, a smatraju se i uzornim ekranizacijama: Veliko iščekivanje (The Great Expectations, 1946, nominacija za Oscara za režiju i, s koscenaristima, za scenarij) i Oliver Twist (1948); oba prema djelima Ch. Dickensa, sugestivno oživljuju njegove junake i atmosferu vremena radnje, a donose i tipičan »dickensovski« spoj realizma i romantike, humora i tajanstvenosti (oba su izvršila velik utjecaj na kasnije tv-filmove BBC-ja). Nakon tih uspjeha L. režira 3 filma sa svojom tadašnjom suprugom A. Todd u gl. ulozi: Strastveni prijatelji/San ljubavnikâ (The Passionate Friends, 1948) je melodrama o ljubavnom trokutu, Madeleine (1949) sudska drama o istinitom slučaju umorstva iz viktorijanskog razdoblja, a najuspjeliji — Brži od zvuka (The Sound Barrier, 1952, nagrada Britanske filmske akademije za najbolji film i režiju godine) — priča o avijatičarima koji »razbijaju« zv. zid. Slijedi vrlo uspjela komedija iz života engl. niže srednje klase s kraja XIX st. Hobson u neprilici (Hobson's Choice, 1954, i koscenarist i koproducent), o postolaru (Ch. Laughton) koji tiranizira i obitelj i namještenike, a potom prvi film realiziran izvan Vel. Britanije, melodrama Ljetno doba (Summertime/Summer Madness, 1955, nominacija za Oscara za režiju) po kaz. komadu A. Laurentsa, o ljubavi američke usidjelice (K. Hepburn) i venecijanskog zavodnika (R. Brazzi). Film raskošnijim ambijentiranjem označuje prijelaz na Leanovu am. fazu, u kojoj će — radeći za kompanije Columbia i MGM — do 1984. režirati 5 spektakularnih ostvarenja, vrlo uspješnih kod kritike i publike, no kojima nedostaje redateljeva prijašnjeg žara i spontanosti. Most na rijeci Kwai (The Bridge on the River Kwai, 1957) o brit. zarobljenicima u jap. logoru za II. svj. rata (prema romanu P. Boullea), kritika je militarizma kroz priču o pukovniku (A. Guinness) koji želi dokazati brit. superiornost pomažući Japancima; film je nagrađen sa 7 Oscara (i za najbolji film i režiju). Lawrence od Arabije (Lawrence of Arabia, 1962), možda posljednji od tzv. imperijalnih filmova (učestalih 30-ih godina), biografija je zagonetnog pustolova (P. O'Toole) koji je imao velikog utjecaja na polit. zbivanja na Bliskom Istoku, djelo puno atraktivnih prizora u pustinji, također nagrađeno sa 7 Oscara (i za film i režiju), u kojem L. počinje uspješnu suradnju sa scenaristom R. Boltom. Doktor Živago (Doctor Zhivago, 1965) melodramatična je obradba istoimenog romana B. L. Pasternaka (L. je nominiran za Oscara za režiju), a Ryanova kći (Ryan's Daughter, 1970) melodrama s polit. pozadinom (odnosi Britanaca i Iraca u Irskoj za I svj. rata). Nakon 14-godišnje stanke, 1984. dovršava dugo pripremani film Kroz Indiju/Put u Indiju (A Passage to India, nominacija za Oscara za najbolji film i režiju) prema istoimenom romanu E. M. Forstera (po nekim izvorima L. je scenarij napisao s Boltom, po drugima sam), o teškoćama uzajamnog razumijevanja različitih etničkih skupina i kultura (Britanci i Indijci), kao i — općenito — o međuljudskoj komunikaciji

U osnovi eklektik, kojemu se — međutim — ne mogu zanijekati istančan ukus (u ekranizacijama knjiž. djela, prikazu prošlosti i stranih sredina), osjećaj mjere (osobito u melodrami, kojoj je od svih iskušanih žanrova najviše sklon), iskreni moralizam i sposobnost inventivnog vođenja glumaca (vrlo je značajan za karijere C. Johnson, T. Howarda, J. Millsa, A. Guinnessa, P. O'Toolea i O. Sharifa), L. je primjer brit. redatelja koji se uspio othrvati krizama matične kinematografije, decentno asimilirajući zahtjeve hollywoodskih producenta.

LIT.: G. Pratley, The Cinema of David Lean, New York/London 1974.