LATERNA MAGICA

traži dalje ...

LATERNA MAGICA, prvi uređaj za optičku projekciju. Prema nekim izvorima, prvi takav uređaj konstruirao je 1659. Nizozemac Christiaan Huygens; istovremeno, njime se bavio i Danac Thomas Walgenstein (teško je ustanoviti da li je riječ o kopiji Huygensova ili o originalnom izumu). Još uvijek je nepoznato da li je Huygens zaista prvi konstruktor, odn. da li je on sam izradio uređaj. Vrlo se često spominje i Nijemac Athanasius Kircher, iako o Huygensovu radu postoje dokazi u pismima. Smatra se, naime, da Huygens nije žalio javnosti objelodaniti izum jedne atraktivne »igračke«, misleći da bi time umanjio svoj ugled znanstvenika.

Kircher u djelu Visoka umjetnost svjetla i sjene iz 1646. opširno opisuje laternu magicu kao aparat koji se sastoji od kutije u kojoj je smješten izvor svjetla (uljna svjetiljka ili svijeća), zatim zrcalo za bolju koncentraciju svjetla, sabirne leće i objektiv za projekciju. U svojim istraživanjima na području fizike, optike, matematike i astronomije koristi laternu magiku i staklene ploče s jednom ili više slika, a kasnije uvodi i okrugle ploče podijeljene u osam slika. Tako je Kircher na pločama gradio i fabule izmjenjujući slike pri projekciji; kao i Walgenstein, slike je i kolorirao. U drugom izdanju svoje knjige (iz 1671) navodi: »Slika projicirana na zid vrši na gledatelje jači dojam nego živa riječ ili tiskano slovo«. Projekcije izvođene laternom magicom bile su u XVIII st. velika atrakcija. Shemu uređaja objavio je 1690. Claude F. M. Déchales.

Od Kircherova vremena L. se neprekidno usavršavala, da bi kasnije optički sustav uređaja poslužio kao osnova pri konstrukciji prvih aparata za prikazivanje i projekciju »živih slika«. Tu se posebice izdvaja belg. fizičar Étienne Gaspard Robert, koji je 1798. prikazao usavršenu laternu magicu, nazvavši je phantascope.

Naziv laterna magica danas se upotrebljava i za specifičan scenski doživljaj (spoj film. i živih prizora na pozornici), za čije je usavršavanje najzaslužniji čehosl. filmski i kazališni redatelj Alfred Radok. Prvi je put takva predstava održana 1958. u čehosl. paviljonu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu. Korištenjem dija- i film. projekcija postiže se bogata iluzija, u kojoj je teško razaznati što je zbiljski prizor, a što projicirani. Tome znatno pridonosi i zvuk, koji je dijelom snimljen na vrpci, a dijelom glazba izvođena na pozornici. Precizna izvedba i maksimalni sinkronitet radnje pred ekranom s prizorima na njemu oduševljavaju sve one koji danas prisustvuju tom spektaklu u Pragu (kazalište Laterna Magica). Zanimljivo je, da su u njemu karijere otpočeli i neki poznati film. redatelji (npr. M. Forman i I. Passer).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

LATERNA MAGICA. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/2960>.