LANG, Charles B.

LANG, Charles B., am. snimatelj (Bluff, Utah, 27. III 1902). Član A. S. C. Studirao pravo na sveučilištu Southern California. Na nagovor obitelji radi u laboratoriju kojim rukovodi njegov otac. Ubrzo postaje asistent snimatelja, a 1926. samostalno snima prvi film; budući da oponaša stilove poznatih snimatelja, taj je prvi pokušaj izrazito neuspješan pa L. ponovno radi kao asistent. God. 1929. dobiva novu priliku; otada pa do 1952. jedan je od vodećih snimatelja kompanije Paramount. Najčešće snima vesterne i thrillere, no ističe se i u dr. žanrovima. Posebno je cijenjen zbog suptilne crno-bijele fotografije. Slovi kao »ženski« snimatelj, jer se trudi oko glumica i nastoji da na ekranu izgledaju što ljepše; osobito je uspješno surađivao sa M. Dietrich, M. West, J. Crawford, C. Colbert, M. Monroe i A. Hepburn. Od 1952. slobodan je umjetnik. Za Oscara je nominiran čak 17 puta, a osvojio ga je za film Zbogom, oružje (F. Borzage, 1932). U nekim novijim ostvarenjima (npr. Jednooki Jack, 1961, M. Branda, Sve o Daisy Clover, 1965, R. Mulligana i Sama u tami, 1967, T. Younga) nastoji da osvjetljenje dobije izgled postojeće rasvjete, uključujući u kadar realne izvore svjetla. Ističe se stalnim traženjem novih snim. rješenja. Jedan od najplodnijih am. snimatelja, nakon gotovo 50-godišnje karijere povukao se 1973.

Ostali važniji filmovi: Tom Sawyer (J. Cromwell, 1930); Ulica šanse (J. Cromwell, 1930); Noćna priča (N. Taurog, 1933); Sve mu je to ona zamijesila (L. Sherman, 1933); Život bengalskog kopljanika (H. Hathaway, 1935); Peter Ibbetson (H. Hathaway, 1935); Mississippi (A. E. Sutherland, 1935); Čežnja (F. Borzage, 1936, sa V. Milnerom); Anđeo (E. Lubitsch, 1937); Brodolomnici (H. Hathaway, 1937); Tovarišč (A. Litvak, 1937); Ti i ja (F. Lang, 1938); Zaza (G. Cukor, 1938); Sjeverni mrijest (H. Hathaway, 1938); Zalazak sunca (H. Hathaway, 1941); Ponosno liječimo (M. Sandrich, 1943); Plavo nebo (S. Heisler, 1946); Duh i gospođa Muir (J. L. Mankiewicz, 1947); Vanjska politika (B. Wilder, 1948); Pješčano uže (W. Dieterle, 1949); Šarene hlače (G. Marshall, 1950); Senzacija (B. Wilder, 1951); Crvena planina (W. Dieterle, 1951); Iznenadni strah (D. Miller, 1952); Velika hajka (F. Lang, 1953); Sabrina (B. Wilder, 1954); Razvod, pa šta! (M. Robson, 1954); To li se trebalo dogoditi (G. Cukor, 1954); Čovjek iz Laramieja (A. Mann, 1955); Jesensko lišće (R. Aldrich, 1956); Zbogom, oružje (Ch. Vidor, 1956, sa O. Morrisom); Obračun kod O. K. Corrala (J. Sturges, 1957); Divlji vjetar (G. Cukor, 1957); Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958); Neki to vole vruće (B. Wilder, 1959); Posljednji vlak iz Gun Hilla (J. Sturges, 1959); Sedmorica veličanstvenih (J. Sturges, 1960); Zabranjene strasti (R. Quine, 1960); Pjesma bez kraja (Ch. Vidor, 1960, sa J. W. Howeom); Ljeto i dim (P. Glenville, 1961); Kako je osvojen Divlji zapad (J. Ford i H. Hathaway, 1962, sa W. H. Danielsom, M. Krasnerom i J. LaShelleom); Šarada (S. Donen, 1964); Otac Guska (R. Nelson, 1964); Seks i samostalna djevojka (R. Quine, 1964); Ne diraj mi ženu (N. Panama, 1966, sa P. Beesonom); Kako ukrasti milijun dolara (W. Wyler, 1966); Hotel (R. Quine, 1967); Varalica (I. Kershner, 1967); Divlji čovjek (R. Mulligan, 1968); Bob i Carol, Ted i Alice (P. Mazursky, 1969); Kaktusov cvijet (G. Saks, 1969); Šetnja na proljetnoj kiši (G. Green, 1969).