LZMK

Filmska enciklopedija

LANG, Charles B. Filmska traka traži dalje ...

LANG, Charles B., am. snimatelj (Bluff, Utah, 27. III 1902). Član A. S. C. Studirao pravo na sveučilištu Southern California. Na nagovor obitelji radi u laboratoriju kojim rukovodi njegov otac. Ubrzo postaje asistent snimatelja, a 1926. samostalno snima prvi film; budući da oponaša stilove poznatih snimatelja, taj je prvi pokušaj izrazito neuspješan pa L. ponovno radi kao asistent. God. 1929. dobiva novu priliku; otada pa do 1952. jedan je od vodećih snimatelja kompanije Paramount. Najčešće snima vesterne i thrillere, no ističe se i u dr. žanrovima. Posebno je cijenjen zbog suptilne crno-bijele fotografije. Slovi kao »ženski« snimatelj, jer se trudi oko glumica i nastoji da na ekranu izgledaju što ljepše; osobito je uspješno surađivao sa M. Dietrich, M. West, J. Crawford, C. Colbert, M. Monroe i A. Hepburn. Od 1952. slobodan je umjetnik. Za Oscara je nominiran čak 17 puta, a osvojio ga je za film Zbogom, oružje (F. Borzage, 1932). U nekim novijim ostvarenjima (npr. Jednooki Jack, 1961, M. Branda, Sve o Daisy Clover, 1965, R. Mulligana i Sama u tami, 1967, T. Younga) nastoji da osvjetljenje dobije izgled postojeće rasvjete, uključujući u kadar realne izvore svjetla. Ističe se stalnim traženjem novih snim. rješenja. Jedan od najplodnijih am. snimatelja, nakon gotovo 50-godišnje karijere povukao se 1973.

Ostali važniji filmovi: Tom Sawyer (J. Cromwell, 1930); Ulica šanse (J. Cromwell, 1930); Noćna priča (N. Taurog, 1933); Sve mu je to ona zamijesila (L. Sherman, 1933); Život bengalskog kopljanika (H. Hathaway, 1935); Peter Ibbetson (H. Hathaway, 1935); Mississippi (A. E. Sutherland, 1935); Čežnja (F. Borzage, 1936, sa V. Milnerom); Anđeo (E. Lubitsch, 1937); Brodolomnici (H. Hathaway, 1937); Tovarišč (A. Litvak, 1937); Ti i ja (F. Lang, 1938); Zaza (G. Cukor, 1938); Sjeverni mrijest (H. Hathaway, 1938); Zalazak sunca (H. Hathaway, 1941); Ponosno liječimo (M. Sandrich, 1943); Plavo nebo (S. Heisler, 1946); Duh i gospođa Muir (J. L. Mankiewicz, 1947); Vanjska politika (B. Wilder, 1948); Pješčano uže (W. Dieterle, 1949); Šarene hlače (G. Marshall, 1950); Senzacija (B. Wilder, 1951); Crvena planina (W. Dieterle, 1951); Iznenadni strah (D. Miller, 1952); Velika hajka (F. Lang, 1953); Sabrina (B. Wilder, 1954); Razvod, pa šta! (M. Robson, 1954); To li se trebalo dogoditi (G. Cukor, 1954); Čovjek iz Laramieja (A. Mann, 1955); Jesensko lišće (R. Aldrich, 1956); Zbogom, oružje (Ch. Vidor, 1956, sa O. Morrisom); Obračun kod O. K. Corrala (J. Sturges, 1957); Divlji vjetar (G. Cukor, 1957); Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958); Neki to vole vruće (B. Wilder, 1959); Posljednji vlak iz Gun Hilla (J. Sturges, 1959); Sedmorica veličanstvenih (J. Sturges, 1960); Zabranjene strasti (R. Quine, 1960); Pjesma bez kraja (Ch. Vidor, 1960, sa J. W. Howeom); Ljeto i dim (P. Glenville, 1961); Kako je osvojen Divlji zapad (J. Ford i H. Hathaway, 1962, sa W. H. Danielsom, M. Krasnerom i J. LaShelleom); Šarada (S. Donen, 1964); Otac Guska (R. Nelson, 1964); Seks i samostalna djevojka (R. Quine, 1964); Ne diraj mi ženu (N. Panama, 1966, sa P. Beesonom); Kako ukrasti milijun dolara (W. Wyler, 1966); Hotel (R. Quine, 1967); Varalica (I. Kershner, 1967); Divlji čovjek (R. Mulligan, 1968); Bob i Carol, Ted i Alice (P. Mazursky, 1969); Kaktusov cvijet (G. Saks, 1969); Šetnja na proljetnoj kiši (G. Green, 1969).

K. Mik.


Citiranje:
LANG, Charles B.. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 15.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2932>.

kratice i simboli