LANCASTER, Burt

LANCASTER, Burt (puno ime Burton Stephen Lancaster), am. filmski, kazališni i tv-glumac, filmski redatelj i producent (New York, 2. XI 1913). Sin poštanskog činovnika. Kao istaknut sportaš dobiva stipendiju za sveučilište New York; napustivši studij, s kasnijim partnerom u akcionim filmovima Nickom Cravatom osniva cirkusku akrobatsku trupu. Za II svj. rata služi u specijalnim jedinicama u Sjev. Africi i Italiji, potom glumi na Broadwayu gdje ga zapažaju hollywoodski »lovci na talente«; debitira 1946. u Ubojicama R. Siodmaka. Visok, gibak i atletski razvijen, svjetlokos, »čelična« pogleda ali blaga osmijeha, energičan prema muškarcima a pažljiv prema ženama, za duge karijere tumači uloge najšireg raspona: od simpatičnih pustolova, preko slojevitih likova čija tjelesna snaga tek prikriva tankoćutnost, sve do ostarjelih ali ipak djelotvornih branitelja tradicije (tek povremeno — također vrlo uspješno — i negativce); sve te likove odlikuje suprotnost blagosti i snage, pravdoljublja i želje za moći. Svoju vještinu akrobata iskazuje u mnogim akcionim filmovima u kojima ne koristi dublere: pustolovnima Plamen i strijela (J. Tourneur, 1950) i Crveni gusar (R. Siodmak, 1952), vesternima Čovjek iz Kentuckyja (The Kentuckian, 1955), koji je sam i režirao, i Profesionalci (R. Brooks, 1966) te u psihol. dramama s akcionim elementima Trapez (C. Reed, 1956), Vlak (J. Frankenheimer, 1964) i Preplivati put (F. Perry, 1968). Psihološki složenije uloge, u kojima atletska vanjština tek »surađuje« pri izgradnji lika. sve češće tumači od filma Vrati se, mala Shebo (Da. Mann, 1952), kao čovjek duboko nezadovoljan vlastitim životom; slijede uloge podoficira u filmu Odavde do vječnosti (F. Zinnemann, 1953, nominacija za Oscara), Indijanca u Posljednjem Apašu (R. Aldrich, 1954), revolveraša-najamnika u Vera Cruzu (R. Aldrich, 1954), šerifa Wyatta Earpa u Obračunu kod O. K. Corrala (J. Sturges, 1957), vjerskog fanatika u Elmeru Gantryju, šarlatanu (R. Brooks, 1960), za koju je nagrađen Oscarom, doživotnog zatvorenika koji postaje priznati ornitolog u Ptičaru iz Alcatraza (J. Frankenheimer, 1961), za koju je nagrađen na festivalu u Veneciji, pravnika koji je pristao služiti nacistima u Suđenju u Nürnbergu (S. Kramer, 1961) i dr. Neprekidno snima i u poznijim godinama, sve češće i s vodećim evr. redateljima (npr. L. Visconti, B. Bertolucci te L. Malle za čiji Atlantic City, 1980, dobiva nagradu Britanske filmske akademije i nominaciju za Oscara) koji u njemu vide smirenog čuvara tradic. vrijednosti; ipak, poput mnogih dr. poznatih am. glumaca u starijoj dobi, sudjeluje i u spektakularnim komerc. produkcijama (npr. Aerodrom, 1970, G. Seatona). Na listi 10 najkomercijalnijih am. glumaca nalazio se 1956. i 1962. Velik uspjeh ostvaruje ulogom Mojsija u istoimenoj tal. tv-seriji G. De Bosija iz 1976, a potom sudjeluje u više sl. koprodukcijskih tv-projekata (npr. Marco Polo G. Montalda u Italiji i Očevi i sinovi B. Sinkela u SR Njemačkoj). Sa R. Kibbeejem korežirao je film Ponoćni čovjek (The Midnight Man, 1974), u kojem je i glumio. Kao producent osobitog je uspjeha imao 50-ih godina u vlastitoj kompaniji (koju je osnovao sa svojim agentom H. Hechtom), proizvevši — osim mnogih vlastitih filmova — i Oscarom nagrađeno djelo Marty (1955) De. Manna. Do 1988. odigrao je oko 70 film. uloga. Politički, jedan je od vodećih liberala Hollywooda.

Ostale važnije uloge: Gruba sila (J. Dassin, 1947); Hodam sam (B. Haskin, 1948); Svi moji sinovi (I. Reis, 1948); Poljupcima speri krv s mojih ruku (N. Foster, 1948); Uzduž i poprijeko (R. Siodmak, 1948); Žalim, pogrešan broj (A. Litvak, 1949); Pješčano uže (W. Dieterle, 1949); Gospodin 880 (E. Goulding, 1950); Dolina osvete (R. Thorpe, 1951); Jim Thorpe — pravi Amerikanac (M. Curtiz, 1951); Njegovo veličanstvo O'Keefe (B. Haskin, 1954); Tetovirana ruža (Da. Mann, 1955); Čovjek koji je pravio kišu (J. Anthony, 1956); Slatki miris uspjeha (A. Mackendrick, 1957); Plovi tiho, plovi duboko (R. Wise, 1958); Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958); Đavolov učenik (G. Hamilton, 1959); Nepomirljivi (J. Huston, 1960); Mladi i svirepi (J. Frankenheimer, 1961); Dijete čeka (J. Cassavetes, 1963); Lista Adriana Messengera (J. Huston, 1963); Gepard (L. Visconti, 1963); Sedam dana u maju (J. Frankenheimer, 1964); Tragom velike karavane (J. Sturges, 1965); Lovci na skalpove (S. Pollack, 1968); Čuvari zamka (S. Pollack, 1969); Padobranci dolaze (J. Frankenheimer, 1969); Čovjek zakona (M. Winner, 1970); Valdez osvetnik (E. Sherin, 1970); Ulzanin prepad (R. Aldrich, 1972); Škorpion (M. Winner, 1972); Akcija za atentat (D. Miller, 1973); Zatvoreni obiteljski krug (L. Visconti, 1975); Dvadeseto stoljeće (B. Bertolucci, 1976); Buffalo Bill i Indijanci (R. Altman, 1976); Otok doktora Moreaua (D. Taylor, 1977); Ultimatum — posljednja zraka sumraka (R. Aldrich, 1977); Zora u zemlji Zulu (D. Hickox, 1979); Koža (L. Cavani, 1980); Bijeg na Divlji zapad (L. Johnson, 1981); Lokalni junak (B. Forsyth, 1982); Ostermanov vikend (S. Peckinpah, 1983); Dan ranije (G. Montaldo, 1987).

LIT.: J. Vermilye, Burt Lancaster: A Pictorial Treasury of His Films, New York 1970; T. Thomas, Burt Lancaster, New York 1975; E. Karceva, Bert Lankaster, Moskva 1983; R. Lacourbe, Burt Lancaster, Paris 1987.