LZMK

Filmska enciklopedija

LAMAČ, Karel Filmska traka traži dalje ...

LAMAČ, Karel, čehosl. redatelj, producent i glumac (Prag, 1897 — Hamburg, 1952). Sin opernog pjevača, film. karijeru otpočinje 1918. kao glumac (nastupa do 1934). Režira od 1919 (Bijesni mladoženja — Vzteklý ženich /scenarist G. Machatý/). Filmom Gilly u Pragu (Gilly v Praze, 1920) lansira glumicu A. Ondrákovu, kasnije svoju suprugu i (kao Anny Ondra) veliku zvijezdu čehosl. i njem. filma. Komercijalno izuzetno uspješan, režira uglavnom 3 vrste filmova: biografske (npr. Karel Havlíček Borovský, 1925), ekranizacije nacionalne knjiž. baštine (npr. Lanterna —Lucerna, 1925, po A.Jiráseku; Dobri vojnik Švejk — Dobrý voják Švejk, 1925, po J. Hašeku; Lakše će deva kroz ušicu igle — Velbloud uchem jehly, 1926, po F. Langeru) i zab. filmove pod utjecajem američkih (npr. Evine kćeri — Dcery Evy, 1928). Sa suprugom, scenaristom V. Wassermannom i snimateljem O. Hellerom (»velika četvorka« čehosl. filma) nastoji zab. ostvarenjima kozmopolitizirati odveć nacionalno orijentiranu domaću kinematografiju, nepodobnu za međunar. tržište. Od 1928. L. i Ondra djeluju u Njemačkoj, a 1930. osnivaju i kompaniju Ondra-Lamač Film. Za II svj. rata L. režira u Francuskoj, Nizozemskoj i Vel. Britaniji, a nakon rata (kontinuirano do smrti, kao jedan od najplodnijih evr. redatelja) u Francuskoj i SR Njemačkoj, ne ponovivši uspjehe iz 20-ih i 30-ih godina.

Ostali važniji filmovi: Akord smrti (1919, sa J. S. Kolárom); Otrovano svjetlo (Otrávené svĕtlo, 1921); Švejk na fronti (Švejk na frontĕ, 1926); Djedica Bezoušek (Pan táta Bezoušek, 1926); Prvi poljubac (Der erste Kuss, 1928); Saxophon-Susi (1928); Princeza kavijara (Die Kaviarprinzessin, 1929); Djevojka iz SAD (Das Mädel aus USA, 1930); Feldmaršal (C. a K. polní maršálek, 1930); Šišmiš (Die Fledermaus, 1931); Lelíček u službi Sherlocka Holmesa (Lelíček ve službách Sherlocka Holmesa, 1932); Kiki (1932); Kći regimente (Die Tochter des Regiments, 1933); Zamijenjena nevjesta (Die vertauschte Braut, 1934); Nokaut (Knockout, 1935); Volim sve žene (Ich liebe alle Frauen, 1935); Place de la Concorde (1938); Sreli su se u tami (They Met in the Dark, 1943); Srdžba bogova (La colère des dieux, 1946); Bagdadska kradljivica (Die Diebin von Bagdad, 1952).

Mi. Šr.


Citiranje:
LAMAČ, Karel. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 11.7.2020. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2918>.

kratice i simboli