AVALA FILM

AVALA FILM, poduzeće osnovano, po rasformiranju Filmskog preduzeća FNRJ, sredinom 1946. u Beogradu kao republička ustanova za proizvodnju filmova. Travnja 1947. snimljen je u produkciji Avala filma prvi igr. film nove Jugoslavije — Slavica V. Afrića. Tijekom 35 godina svoga postojanja, A. prolazi kroz nekoliko faza, snimivši oko 130 dugometr. igranih i blizu 200 kratkih filmova. U svojoj prvoj fazi (do kraja 1961), kada je, uz sav. poduzeće Zvezda film iz Beograda (pripojeno 1950. Avala filmu, kao i, kasnije, još nekoliko producentskih kuća, npr. UFUS), vodeći proizvođač filmova u nas, A. je, od ukupno 64 igr. filma proizvedena u Beogradu, snimio 41, od toga dva u koprodukciji, i to s Norveškom (Krvavi put, 1955, R. Novakovića i K. Bergströma) i sa SSSR-om (Aleksa Dundić, 1958, L. D. Lukova). Sredinom 1962. izvršeno je, na prijedlog tadašnjeg Saveta za kulturu SR Srbije, spajanje poduzeća za snimanje filmova (Avala film, UFUS i Slavija film) s poduzećima za teh. izradbu filmova (CFS Košutnjak i CF Laboratorija) u jedinstveno poduzeće Avala film (s preko 500 zaposlenih), s ciljem da se, djelomičnim financiranjem proizvodnje filmova inozemnih partnera, omogući veće korišćenje relativno velikih teh. kapaciteta i tako posredno pridonese snižavanju troškova i stabilizaciji proizvodnje domaćih filmova. A. u periodu 1962—68, pored 54 domaća igr. filma (od čega 10 u koprodukciji sa stranim partnerima), ostvaruje i preko 30 participacija i usluga inozemnim proizvođačima, ali očekivani prihodi od prodaje filmova u svijetu izostaju. Tako nastali veliki dugovi dovode 1968. do konačnog rasformiranja integracije i A. se registrira kao samostalno poduzeće za proizvodnju i izvoz filmova, bez raspoloživih osnovnih sredstava i sa svega tridesetak zaposlenih, da bi se 1974. ponovno našla u sastavu složene radne organizacije SFS Košutnjak, ali sada kao jedna od 4 osnovne organizacije udruženog rada, pod nazivom OOUR Avala film; u tom statusu, od 1974. do 1980. proizvela je 23 igr. filma, od toga 21 domaći i dva koprodukcijska. Na festivalima u Puli 19 projekata Avala filma dobilo je priznanja (u raznim kategorijama) za najbolja ostvarenja godine, među ostalim: 3 Velike zlatne arene (Službeni položaj, 1964, F. Hadžića; Tri, 1965 — ex aequo, i Skupljači perja, 1967, A. Petrovića), zatim 8 Velikih srebrnih arena i 3 Srebrne arene. Iz okvira ranije integriranih struktura ponikle su i slijedeće radne organizacije s imenom Avala: od 1969. Avala-Geneks (promet i prikazivanje filmova), a od 1976. Avala pro-film (promet, proizvodnja i prikazivanje filmova); 1976. izdvojila se Filmska radna zajednica »Film četrdesetprva« — Avala film, od 1978. pod nazivom Radna organizacija »Film četrdesetprva — Avala film«, Beograd (snimanje filmova — šestoro zaposlenih).