KING, Henry

KING, Henry, am. redatelj, producent, scenarist i glumac (Christiansburg, Virginia, 24. VI 1888 — Toluca Lake, California, 29. VI 1982). Unuk štapskog oficira južnjačkog generala R. E. Leeja, sin plantažera. Od 17. godine radi u željezničkom uredu, a potom — opredijelivši se za glumu — nastupa u vodviljima, te putujućim i repertoarnim kazalištima. Na filmu glumi od 1912, a kao redatelj debitira 1915 (serijal Tko plaća? — Who Pays?). Do kraj a desetljeća režira veći broj kratko- i srednjometražnih filmova, najčešće niskobudžetnih vesterna i melodrama, u kojima povremeno i nastupa. Njegov red. ugled raste nakon velikoga financ. uspjeha filma 23 i pol sata dopusta (23 1/2 Hours Leave, 1919). God. 1919. među osnivačima je poduzeća Inspiration Pictures, za koje režira i producira film Strpljivi David (Tol’able David, 1921), zgodu o seoskom mladiću koji se suprotstavlja nadmoćnom protivniku; njime dobiva i međunar. priznanja za sposobnost profiliranja karaktera, sugestivno slikanje pejzažâ i nenametljivu režiju (gotovo pastoralnu zaokupljenost am. provincijom iskazat će i u zv. razdoblju serijom uspjelih filmova: Državni sajam — State Fair, 1933; Sjeti se onog dana — Remember the Day, 1941; Popet ću se na najvišu planinu — I’d Climb the Highest Mountain, 1951; Pričekaj dok sunce ne zasja, Nellie — Wait till Sun Shines Nellie, 1952). Do kraja nij. razdoblja, zahvaljujući nizu zapaženih filmova (ponajviše melodrami Stella Dallas, 1926), uvrštava se u hollywoodsku red. elitu; u to je vrijeme svojim ostvarenjima gotovo uvijek i producent, a često i koscenarist. God. 1930. potpisuje ugovor s kompanijom Fox, čiji je idućih tridesetak godina ekskluzivni i najugledniji redatelj, podjednako uspješan u najrazličitijim žanrovima: spektaklima (npr. U starom Chicagu — In Old Chicago, 1938), film. biografijama (npr. Lloydovi iz Londona — Lloyds of London, 1936; Stanley i Livingstone — Stanley and Livingstone, 1939; Wilson, 1944, nominacija za Oscare za najbolji film i režiju), musicalima (npr. Alexander’s Ragtime Band, 1938), vesternima (npr. Jesse James, 1939) i relig. filmovima (npr. Bernardettina pjesma — Song of Bernardette, 1943, nominacija za Oscare za najbolji film i režiju). Osobita priznanja kritike pribavljaju mu psihol. ratna drama Polijetanje usred dana (Twelve O’Clock High, 1949, nominacija za Oscara za najbolji film) i psihol. vestern Revolveraš (The Gunfighter, 1950), značajan po tome što — među prvima u vesternu — teži jedinstvu mjesta, vremena i radnje. Pedesetih godina, uz komerc. uspjehe filmova Ljubav je sjajna stvar (Love Is a Many-Splendored Thing, 1955) i Karusel (Carousel, 1956), K. snima i pretencioznija ostvarenja — adaptacije djelâ E. Hemingwaya i F. S. Fitzgeralda Snjegovi Kilimandžara (The Snows of Kilimanjaro, 1952), Sunce se ponovno rađa (The Sun Also Rises, 1957) i Blaga je noć (Tender Is the Night, 1961). Potonji je posljednje ostvarenje njegove karijere od 106 igr. filmova. U revalorizacijama am. kinematografije 60-ih i 70-ih godina Kingov je opus među rjeđe spominjanima, iako se ne negira natprosječna vrijednost više njegovih ostvarenja.

Njegov brat Louis King bio je također film. redatelj.

Ostali važniji filmovi: Bijes (Fury, 1923); Bijela sestra (The White Sister, 1923); Romola (1924); Bilo koja žena (Any Woman, 1925); Dobitak Barbare Worth (The Winning of Barbara Worth, 1926); Čarobni plamen (The Magic Flame, 1927); Munja (Lightnin’, 1930); Oči svijeta (The Eyes of the World, 1930); Naprosto Mary Ann (Merely Mary Ann, 1931); Carolina (1934); Još jedno proljeće (One More Spring, 1935); Put prema istoku (Way Down East, 1935); Seoski liječnik (The Country Doctor, 1936); Ramona (1936); Sedmo nebo (Seventh Heaven, 1937); Mali stari New York (Little Old New York, 1940); Chad Hanna (1940); Jenki u RAF-u (A Yank in the R. A. F., 1941); Crni labud (The Black Swan, 1942); Zvono za Adano (A Bell for Adano, 1945); Margie (1946); Kapetan iz Kastilje (Captain from Castille, 1947); Princ lisaca (Prince of Foxes, 1949); Priče iz predgrađa (omnibus, epizoda Dar Sveta Tri Kralja — The Gift of the Magi, 1952); Kralj pušaka (King of the Khyber Rifles, 1954); Nepokoreni (Untamed, 1955); Bravados (The Bravados, 1958); Ovo je moja zemlja (This Earth Is Mine, 1959); Ljubljeni nevjernik (Beloved Infidel, 1959).

LIT.: C. Denton/K. Canham/T. Thomas, The Hollywood Professionals (Vol. 2): Henry King, Lewis Milestone, Sam Wood, New York 1974.