LZMK

Filmska enciklopedija

KELLY, Gene Filmska traka traži dalje ...

KELLY, Gene (pr. ime Eugene Curran Kelly), am. glumac, redatelj, scenarist, producent, plesač i koreograf (Pittsburgh, Pennsylvania, 23. VIII 1912). Studirao ekonomiju na sveučilištima Penn State i Pittsburgh, uzdržavajući se raznim poslovima (poslužitelj na benzinskoj stanici, instruktor plesa i dr.). Pleše već od djetinjstva, a proboj na kaz. scenu postiže kao zborist u musicalu Prepusti to meni 1938. God. 1940. koreografira reviju Dijamantna potkova Billyja Rosea i igra gl. ulogu u musicalu Prijatelj Joey, a iduće godine ističe se kao koreograf uspješnoga broadwayskog musicals Najbolja noga naprijed. Ti uspjesi donose mu ulogu u film. musicalu Za mene i moju djevojku (B. Berkeley, 1942), uz J. Garland (za kompaniju MGM, u kojoj će ostvariti sve svoje najveće uspjehe). Velik uspjeh postiže kao koreograf i nosilac gl. uloge u Djevojci s naslovne strane (1944) Ch. Vidora, unoseći atraktivnim i maštovitim plesom svježinu i vitalnost u hollywoodski musical. Plećat i mišićav, »s osmijehom aligatora i tijelom atleta«, gledatelje je osvajao spontanošću i radošću plesa, inovantnim akrobatskim stilom i dopadljivim, pomalo promuklim glasom, postavši — uz F. Astairea, uz kojega je nastupio u jednom prizoru filma Priče s Broadwaya (V. Minnelli, 1946) — najuspješnijim glumcem-plesačem u povijesti filma, čiji se doprinos žanru uzdiže do razine autorstva. Za ulogu u musicalu Diži sidra! (1945) G. Sidneyja nominiran je za Oscara, a 1951. nagrađen je specijalnim Oscarom kao »svestran glumac, pjevač, redatelj i plesač, a osobito zbog briljantnih dometa u umjetnosti filmske koreografije«. Ipak, najveće uspjehe ostvario je u musicalima V. Minnellija (Gusar, 1948, u kojem opasne scene snima bez dublera; Amerikanac u Parizu, 1951; Brigadoon — škotski san, 1954) te u filmovima koje je korežirao sa S. Donenom (U grad! — On the Town, 1949; Ples na kiši — Singin’ in the Rain, 1952; Uvijek je lijepo vrijeme — It’s Always Fair Weather, 1955), tumačeći — bez obzira na sredinu → optimističkog momka iz susjedstva. Njegov prvi samostalni red. projekt, pretenciozni baletni musical bez dijaloga Poziv na ples (Invitation to the Dance, 1956), dobio je gl. nagradu na festivalu u Berlinu iste godine. Nastupi u dr. žanrovima (tu je najzapaženija uloga u filmu Naslijedi vjetar, 1960, S. Kramera) nisu mu donosili uspjehe ni približne onima iz musicala. Kao redatelj snimao je dopadljive i gledljive filmove (posebno se ističe raskošna ekranizacija braodwayskog musicala Hello Dolly, 1969), ali nije iskazivao onu inspiraciju i maštovitost koja ga je proslavila kao plesača i koreografa. Nakon dulje stanke iznenadio je izvanrednim plesačkim i glum. nastupom u musicalu Xanadu (1980) R. Greenwalda, uz vodeću zvijezdu suvremenog musicala O. Newton-John. Nastupio je u 38 filmova, režirao 11 (samostalno 8), koreografirao 12 (samostalno 7), a bio koscenarist u 2 filma.

Ostale važnije uloge: Du Barry je bila dama (R. Del Ruth, 1943); Tisuće kliču (G. Sidney, 1943); Pilot br. 5 (G. Sidney, 1943); Lorrainski križ (T. Garnett, 1944); Božićni blagdani (R. Siodmak, 1944); Živeći na visokoj nozi (G. La Cava, 1947); Tri mušketira (G. Sidney, 1948); Riječi i glazba (N. Taurog, 1948); Povedi me na baseball (B. Berkeley, 1949); Ljetno kazalište (Ch. Walters, 1950); Duboko u mom srcu (S. Donen, 1954); Plesačice (G. Cukor, 1957); Ljubav Marjorie Morningstar (I. Rapper, 1958); Ona i njeni muževi (J. L. Thompson, 1963); Djevojke iz Rocheforta (J. Demy, 1966); Iznenada sam tvoja (M. Katselas, 1973); Vratolomni superkaskader (G. Douglas, 1977).

Ostali filmovi (kao redatelj): Cesta sreće (The Happy Road, 1956); Tunel ljubavi (Tunnel of Love, 1958); Gigot (1962); Vodič za oženjene muškarce (A Guide for Married Men, 1967); Ne diraj kauboja dok vodi ljubav (The Cheyenne Social Club, 1970); Ovo je zabava — II dio (That’s Entertainment Part II, 1976, dokumentarni o povijesti film. musicala).

LIT.: R. Griffith, The Cinema of Gene Kelly, New York 1962; M. Burrows, Gene Kelly, Cornwall 1971; T. Thomas, The Films of Gene Kelly, Secaucus 1974; C. Hirschhorn, Gene Kelly. A Biography, Chicago 1975; J. Basinger, Gepe Kelly, New York 1976.

Ni. Š.


Citiranje:
KELLY, Gene. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 20.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2642>.

kratice i simboli