KELBER, Michel

KELBER, Michel, franc. snimatelj rusko-žid. podrijetla (Kijev, 9. IV 1908). Studirao arhitekturu na École des Beaux Arts u Parizu. Film. karijeru počinje 1928. kao potpun autor kratkometr. avangardnih filmova. Profesionalno se filmom počinje baviti kao asistent snimatelja u kompaniji Gaumont, potom u Paramountu (npr. H. Stradlinga). Samostalno snima od 1932 — isprva kratkometr. filmove C. Autant-Laraa; na igr. filmu od 1933. Najčešće surađuje s redateljima Autant-Laraom, M. Allégretom i J. Duvivierom. Ugled stječe ostvarenjima u 4 filma: u Pozivnici za ples (J. Duvivier, 1937) zbog nagnutih kadrova, Đavlu u tijelu (C. Autant-Lara, 1947) zbog osvjetljenja koje pridonosi dramatičnosti radnje, Strašnim roditeljima (J. Cocteau, 1948), gdje upečatljivo dočarava zagušljivu atmosferu jednoga malograđanskog stana, te French Can-Canu (J. Renoir, 1957), fotografijom u boji, kojom oživljava razdoblje fin-de-sièclea i postiže koloristički ugođaj koji podsjeća na djela slikara-impresionista. Šezdesetih i sedamdesetih godina radi pretežito u rutinskim koprodukcijskim filmovima.

Ostali važniji filmovi: Zlato na ulici (C. Bernhardt, 1934); Deran (L. Moguy, 1936); Srce Pariza (M. Allegret, 1937); Bila sam pustolovka (R. Bernard, 1938); Carska tragedija (M. L’Herbier, 1939); Mlade djevojke u opasnosti (G. W. Pabst, 1939); Divlja brigada (M. L’Herbier, 1939); Zamke (R. Siodmak, 1939); Jedna žena nestaje (J. Feyder, 1942); Petrus (M. Allégret, 1946); Ljepota đavola (R. Clair, 1949); Ljubavnici iz Toleda (H. Decoin, 1953); Velika igra (R. Siodmak, 1954); Crveno i crno (C. Autant-Lara, 1954); Lijepa Otéro (R. Pottier, 1954); Glavna ulica (J. A. Bardem, 1956); Zvonar crkve Notre-Dame (J. Delannoy, 1956); Gorka pobjeda (N. Ray, 1957); Mutivoda (J. Duvivier, 1957); John Paul Jones (J. Farrow, 1959); Katia (R. Siodmak, 1959); Lulu (R. Thiele, 1962); U francuskom stilu (R. Parrish, 1962); Franjevac iz Bourgesa (C. Autant-Lara, 1968); Krumpiri (C. Autant-Lara, 1969).