KARLOFF, Boris

KARLOFF, Boris (pr. ime William Henry Charles Edward Pratt), am. filmski, kazališni i tv-glumac engl. podrijetla (London, 23. XI 1887 — Midhurst, 3. II 1969). Sin diplomata, studirao književnost na Uppingham Kings Collegeu. God. 1909. odlazi u Kanadu, gdje je isprva radnik na farmi. Iste godine priključuje se jednoj putujućoj kaz. družini te sve do 1919. obilazi Kanadu i SAD. Za boravka u Los Angelesu 1916. prvi se put pojavljuje se na filmu; kontinuirano nastupa od 1919, uglavnom u manjim epizodama negativaca. Prvi uspjeh postiže tek u razdoblju zv. filma ulogom zatvorenika-batlera koji postaje ubojicom u Kodeksu kriminalaca (H. Hawks, 1931). Prekretnicu u njegovoj karijeri predstavlja film Frankenstein (J. Whale, 1931); igrajući čudovište (izvanredni make-up J. Piercea) koje sporim i asinkronim kretnjama širi paniku, postigao je ogromnu popularnost. Visok, bljedoput, mršava i upala »isposničkog« lica, duboko usađenih očiju sugestivna pogleda, ubrzo (u kompaniji Universal) postaje zvijezdom horrora, gotovo sinonimom tog žanra za njegova procvata 30-ih godina. Sa B. Lugosijem, uz kojega često nastupa, tvori macabre-tandem jedinstven u povijesti žanra. Ipak, igrajući i u drugačijim filmovima, ostvaruje nekoliko zapaženih epizoda; ističe se ona vjerskog fanatika koji jedini preživi napade tajanstvenog neprijatelja u pustinji, ali poludi, u Izgubljenoj patroli (J. Ford, 1934). Od 40-ih godina, kada zanimanje za film strave slabi (pa K., sada u kompaniji RKO, često nastupa i u parodijama žanra), sve se češće vraća kazalištu; tako 1941. na Broadwayu postiže golem uspjeh u crnoj komediji Arsen i stare čipke J. Kesselringa. Često nastupa i na televiziji, mahom u programima za djecu ili pak u ulogama posve oprečnim onima filmskim — najčešće komičnim. Šezdesetih godina ističe se u nekoliko niskobudžetskih filmova R. Cormana, a svoju posljednju veliku ulogu daje 1968. u Metama P. Bogdanovicha, igrajući gotovo sâma sebe — ostarjelu zvijezdu horrora. Nastupajući do pred smrt, odigrao je (uz nekoliko serijala) blizu 150 film. uloga. Često je »posuđivao glas« čudovištima iz crt. filmova.

Ostale važnije uloge: Posljednji Mohikanac (C. Brown i M. Tourneur, 1920); Old Ironsides (J. Cruze, 1926); Dva arapska viteza (L. Milestone, 1927); Senzacija (M. LeRoy, 1931); Žuti pasoš (R. Walsh, 1931); Ludi genij (M. Curtiz, 1931); Čudotvorac (N. Z. McLeod, 1932); Mumija (K. Freund, 1932); Maska Fu Mančua (Ch. Brabin, 1932); Lice s ožiljkom (H. Hawks, 1932); Crna mačka (E. G. Ulmer, 1934); Kuća Rothschild (A. L. Werker, 1934); Frankensteinova zaručnica (J. Whale, 1935); Gavran (L. Friedlander, 1935); Charlie Chan u operi (H. Brace Humberstone, 1936); Život poslije smrti (M. Curtiz, 1936); Frankensteinov sin (R. V. Lee, 1939); Tower of London (R. V. Lee, 1939); Otkrit ćeš sam (D. Butler, 1940); Frankensteinova kuća (E. C. Kenton, 1944); Oskvrnitelji leševa (R. Wise, 1945); Otok mrtvacâ (M. Robson, 1945); Ludnica (M. Robson, 1946); Neosvojen (C. B. De Mille, 1947); Tajni život Waltera Mittyja (N. Z. McLeod, 1947); Namamljena (D. Sirk, 1947); Abbott i Costello susreću ubojicu: Borisa Karloffa (Ch. T. Barton, 1949); Čudna vrata (J. Pevney, 1951); Mračni dvorac (N. Juran, 1952); Abbott i Costello susreću doktora Jekylla i gospodina Hydea (Ch. Lamont, 1953); Gavran (R. Corman, 1963); Strava (R. Corman, 1963); Tri lica straha (M. Bava, 1963); Stravična komedija (J. Tourneur, 1963).

LIT.: A. Barbour/A. Marill/J. R. Parish, Karloff, Kew Gardens 1969; F. J. Ackerman, The Frankenscience Monster, New York 1969; P. Underwood, Karloff, New York 1972; D. F. Glut, The Frankenstein Legend, Metuchen 1973; D. Gifford, Karloff: The Man, the Monster, the Movies, New York 1973; R. Bojarski/K. Deals, The Films of Boris Karloff, Secaucus 1974; R. F. Moss, Karloff and Company: The Horror Film, New York 1974; P. M. Jensen, Boris Karloff and His Films, New York 1974; C. Lindsay, Dear Boris. The Life of William Henry Pratt a. k. a. Boris Karloff, New York 1975.