JUTRIŠA, Vladimir

traži dalje ...

JUTRIŠA, Vladimir, animator i redatelj (Zagreb, 26. XI 1923 — Zagreb, 16. I 1984). Crt. filmom bavi se od 1951. Glavni je animator u filmovima Strašilo (V. Mimica, 1957), Abra kadabra (D. Vukotić, 1957), Samac (V. Mimica, 1958), Romeo i Julija (I. Vrbanić, 1958), Put u svemir (B. Marjanović, 1958), Happy end (V. Mimica, 1958), Balada (I. Vrbanić, 1958), Inspektor se vratio kući (V. Mimica, 1959), Djevojka za sve (N. Kostelac, 1959), Kod fotografa (V. Mimica, 1959), Mali vlak (D. Vunak, 1959), Jaje (V. Mimica, 1959), Čovjek i sjena (D. Vunak, 1960), Sanjar (B. Ranitović, 1961), Mala kronika (V. Mimica, 1962), Tifusari (V. Mimica, 1963), I videl sem daljine meglene i kalne (Z. Bourek, 1964), Mrlja na savjesti (D. Vukotić, 1968), Možda Diogen (N. Dragić, 1968), Maska crvene smrti (P. Štalter i B. Ranitović, 1969), Kišobran (Z. Gašparović, 1972), Slika (R. Gvozdanović, 1974), nekim filmovima serijâ Maxi Cat (1975/6) i Profesor Baltazar (1977/8) i dr. Radeći na filmovima V. Mimice (1957—63), povezuje se sa → A. Marksom, pa od 1960. zajednički režiraju crt. filmove — Marks kao crtač, a J. kao animator: Cowboy Jimmy — bijeli osvetnik (1962), Mrav dobra srca (1965), Muha (1966), Sizif (1967), Pauk (1969), Mòra (1977), Kako je Ana kupila kruh (1980), Crna ptica (1980), Šaran (1981), Opsesija (1982) i dr.

Rijetka vještina u pokretanju figura, osobito stiliziranih životinja, donosi mu svjetsku reputaciju. Jedan od prvaka Zagrebačke škole crtanog filma, smatran je i jednim od najboljih animatora svjetskoga crt. filma uopće. Za svoj je rad višestruko nagrađivan.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

JUTRIŠA, Vladimir. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/2543>.