LZMK

Filmska enciklopedija

ISLAND Filmska traka traži dalje ...

ISLAND. Prvi dodiri Islanda s kinematografijom zbivaju se 1919, kada jedna dan. kompanija ondje nalazi pogodne lokacije za snimanje. Ubrzo poslije toga, već 20-ih godina, počinju djelovati pioniri islandske kinematografije Loftur Gudmundsson i Oskar Gíslasson, koji isprva snimaju dokumentarne, a kasnije i igr. filmove; tako je Gudmundsson autor prvoga islandskoga zv. filma »Od planina do mora« (1948), a Gíslasson jedinoga igr. klasika te kinematografije »Posljednja farma u dolini« (1949). Prvi međunar. uspjeh predstavljao je, međutim, Gíslassonov dokum. film »Spas u Látrabjargu« (1946). Otada dulje vremena vlada gotovo potpuni zastoj, jer organizirana film. proizvodnja ne postoji (ne postoji Zakon o kinematografiji, a ni država ne potpomaže film). S druge strane, interes na malenome tržištu (200—250 tisuća stanovnika) postoji: 1965/66. broj posjetilaca kinematografa iznosio je 1,2 milijuna. Iste godine osnovani su Nacionalna televizija i Islandsko udruženje snimatelja. S pojavom televizije, broj film. gledalaca opada, no već od 1969. zapaža se postupan porast. U međuvremenu, velikog uspjeha imao je film »S laganim zamahom« Ósvaldura Knudsena, proglašen najboljim znanstvenim filmom na Svjetskoj izložbi u Montrealu 1967. Tek od 1972. islandska vlada počinje financijski potpomagati film. proizvodnju, a 1979. Parlament odobrava sredstva za Nacionalni filmski fond. Prvi, manji film. studio osnovan je 1973. Sedamdesetih godina zanimanje publike za film i dalje raste (npr. 1,7 milijuna gledalaca 1979), pa je 1978. osnovan i Međunarodni filmski festival u Reykjavíku, u čije je okvire uključena i islandska lokalna konkurencija; njen je prvi pobjednik bio Thorstein Jónsson s dokum. filmom »Farmeri« (1978). Svojim igr. filmovima »Točka, točka, zarez, povlaka« (1981) i »Atomska centrala« (1984) taj se redatelj svrstao među 3 vrhunska autora aktualne islandske kinematografije. Ostala su dvojica, na film došli s televizije, Ágúst Gudmundsson (»Krtičnjak«, 1979, srednjometražni; »Zemlja i sinovi«, 1980; »Inter nos«, 1982; »Gavran«, 1983) i Hrafn Gunnlaugsson (»Imanje predaka«, 1980; »Odmetnik«, 1982, »Na vrhu«, 1983); njihovi igr. filmovi postižu uspjehe na cjelokupnome skand. teritoriju. God. 1980. snimljeni su i prvi islandski crtani (Sigurdur Örn Brynjólfsson) i muzički (Kristberg Óskarsson) film. Od ostalih redatelja igr. filmova ističu se Andrés Indriadson, Thraínn Bertelsson, Egill Edvardsson, Vidar Vikingsson, Kristín Jóhannesdóttir, Kristín Pálsdóttir i Larus Óskarsson (afirmaciju je stekao u Švedskoj), dok su prve lokalne glum. zvijezde Lilja Thorisdóttir i Tina Gunnlaugsdóttir. Na polju dokum. filma uspješni su još Gudmundur P. Olafsson, Fridrik Thor Fridriksson, Valdimar Leifsson i Haraldur Fridriksson. God. 1983. na Islandu postoji 27 kino-dvorana (većina u Reykjavíku) s oko 10 000 mjesta.

Mi. Šr.


Citiranje:
ISLAND. Filmska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2019. Pristupljeno 23.1.2022. <http://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=2387>.

kratice i simboli