IRSKA

IRSKA. Već od 1910. Kalem Company u gradu Killarneyu proizvodi nij. filmove, čiji uspjeh omogućuje početak opremanja prvoga film. studija, što prekida izbijanje I svj. rata. God. 1916—20. filmove proizvodi Film Company of Ireland u Dublinu. Ti relativno uspješni počeci nisu doveli do uspostavljanja film. industrije koju I. (kao vjerojatno posljednja evr. zemlja) stječe tek u drugoj polovici 70-ih godina. Nakon 1920. zemlja je svoje nevelike film. potrebe zadovoljavala distribucijom kontroliranom iz Londona. God. 1932. ir. vlada Robertu J. Flahertyju povjerava snimanje prvog filma na irskom, koji — međutim — nikad nije prikazan. God. 1935. osnovana je prva (kratkotrajna) film. škola pod rukovodstvom Liama O'Laoghairea, a 1935—37. grupa amatera iz Killarneyja pod rukovodstvom Toma Coopera snima prvi dugometr. zvučni film »Zora«. Vlada 1942. pokušava ustrojiti podržavljenu kinematografiju — bez uspjeha. Irish Film Institute prvi se u Irskoj bavi kontinuiranijom proizvodnjom dokum. filmova, među kojima se osobito ističe »U počast W. B. Yeatsu« (1950) Johna D. Sheridana. Radi poticanja zanimanja za film 1955. je osnovan međunar. filmski festival u → Corku, pod umj. vodstvom Dermota Breena. God. 1958. sagrađeni su u grofoviji Wicklow (južno od Dublina) Ardmore Studios, gdje Louis Elliman i Emmett Dalton organiziraju snimanje »filmovanog kazališta« s predstavama dublinskog Abbey Theatrea. Iduće godine svećenik Joseph Dunne osniva poduzeće Radhac Film Unit koje proizvodi vjerske film. i tv-programe, ali i uspjele dokum. filmove »svjetovne« tematike; u njegovu okviru 1967. nastaje Communications Centre (u Dublinu), jedini potpuno opremljeni studio u Irskoj, koji organizira i dvomjesečne tečajeve film. i tv-proizvodnje. U ponovnom pokušaju stvaranja domaće film. industrije, vlada 1967. ustanovljuje Komitet za filmsku industriju (Film Industry Committee), koji predlaže osnivanje Nacionalnoga filmskog povjereništva (National Film Board); ono pod rukovodstvom Muirisa MacConghaila počinje djelovati 70-ih godina, sudjelujući u financiranju film. proizvodnje zajedno s nacionalnom televizijom i Savjetom za kulturu i umjetnost (Arts Council of Ireland), osnovanim 1973. Iste godine vlada odlučuje otkupiti Ardmore Studios i njima upravljati preko državno financirane kompanije National Film Studios. Poč. 70-ih godina u Irskoj postoje 3 nezavisne distributerske kuće pod jakim utjecajem brit. distributerâ te oko 300 kino-dvorana; u to doba Michael Collins pokreće i nekoliko umjetničkih kina u većim gradovima.

Već 60-ih godina brit. i am. producenti otkrivaju u Irskoj povoljne lokacije za (mahom eksterijerna) snimanja, pa je ondje snimljen čitav niz poznatih film. djela: »Špijun koji je došao iz hladnoće« (1966) M. Ritta, »Slomljena krila« (1966) J. Guillermina, »Zima jednog lava« (1968) A. Harveyja, »Seoski ples« (1970) J. L. Thompsona, »Ryanova kći« (1970) D. Leana, »Špijunka Darling Lili« (1970) B. Edwardsa, »Priviđenja« (1972) R. Altmana, »Čovjek iz Australije« (1973) J. Hustona, »Zardoz« (1974) J. Boormana, »Barry Lyndon« (1975) S. Kubricka, »Ljubičasti taksi« (1977) Y. Boisseta, »Excalibur — mač kralja Artura« (1981) J. Boormana i dr.; u proizvodnji nekih među njima I. je sudjelovala i dijelom sredstava. Svojim lirskim pov. i mitol. zapisima dokumentarist Patrick Carey prvi je autentično ir. redatelj koji stječe međunar. ugled. Osim njega, na polju dokum. filma ističu se i Louis Marcus, Kieran Hickey (s manje uspjeha snima i igr. filmove), Wolf Mankowitz, George Morison, Ciarín Scott, Collin Hill, Pete Finegan, Jim Mulkerns, Declan Langan, Tiernan MacBride i Michael Colbert. Prvi igr. filmovi koji privlače pažnju i uspijevaju prodrijeti i na brit. tržište su »Iza ugla« (1978) Joea Comerforda, »Poitin« (1978, na ir. jeziku) Boba Quinna i »Kinkisha« (1978) Toma McArdlea. Uspjelije igr. filmove snimaju i Vincent Corcoran, Michael O'Herlihy, Pat O'Connor, Neil Jordan, te redateljice Pat Murphy i Deirdre Friel.

Žestoka ekon. kriza s poč. 80-ih godina smanjuje i onako neveliku proizvodnju (kojom dominiraju jeftiniji dokum. filmovi), a broj kinematografa reducira na 136 (1983). Međutim, od 1977. u Dublinu s uspjehom djeluje Irish Film Theatre, a ondje postoji i kinotečna ustanova Liam O'Leary Film Archives.

LIT.: L. O'Leary, The Cinema and Ireland 1896—1980, Dublin 1980.