ASQUITH, Anthony

ASQUITH, Anthony, brit. redatelj (London, 1. XI 1902 — London, 20. II 1968). Sin earla od Oxforda i Asquitha (predsjednika brit. vlade 1908-15). Studirao na Winchester Collegeu i Balliol Collegeu u Oxfordu. Isprva se, kao vrstan pijanist, namjeravao posvetiti glazbi, no prevladalo je zanimanje za film. God. 1925. jedan je od osnivača utjecajnoga film. kluba Film Society. Iste godine boravi šest mjeseci u Hollywoodu radi upoznavanja film. proizvodnje. Njegov prvi autorski rad je scenarij (s J. O. C. Ortonom) za film Filmske zvijezde (Shooting Stars, 1928), u kojem je (s A. V. Brambleom) i suredatelj; priznanja toj melodrami iz film. svijeta omogućuju mu samostalan red. nastup filmom Podzemna željeznica (Underground, 1928). Od njegovih nij. filmova umjetnički je najuspjeliji Koliba u Dartmooru (A Cottage on Dartmoor, 1930), ljubavna priča s elementima thrillera, zapažen posebno zbog sugestivne uporabe subjektivnih kadrova, dinamične montaže i dramske napetosti (zbog čega ga uspoređuju s A. Hitchcockom). Ugled jednoga od najdarovitijih brit. redatelja potvrđuje svojim prvim zv. filmom Kažite Engleskoj (Tell England, 1931, suredatelj s G. Barkasom), dramom iz I svj. rata u kojoj se prepleću iskreno rodoljublje i kritika voj. uskogrudnosti. Do II svj. rata najveći uspjeh u kritike i publike postiže filmom Pygmalion (1938, suredatelj s L. Howardom), konverzacijskom komedijom o jezikoslovcu koji od uličarke želi stvoriti damu, djelom koje se zbog tematike, stila i ugođaja smatra jednim od najreprezentativnijih predratnih brit. filmova, a ujedno i tada najuspjelijom adaptacijom nekog djela G. B. Shawa. U toku II svj. rata, uz igrane, režira i dokum. filmove; poslije rata sve se više posvećuje film. adaptacijama kaz. djela. U razdoblju od 1948. do 1952. dosiže svoj stvaralački vrhunac s tri filma: Mladi Winslow (The Winslow Boy, 1948) je sudska drama o dječaku, nevino optuženom za kradu u koledžu; Browningova verzija (The Browning Version, 1951), treći njegov uzastopni film prema scenariju i drami T. M. Rattigana, usredotočuje se na emocionalnu krizu savjesnoga, ali neobljubljenog profesora; Važno je zvati se Ernest (The Importance of Being Earnest, 1952) salonska je komedija iz viktorijanskog razdoblja, snimljena prema djelu O. Wildea. Nakon tih djela u Asquithovom se opusu počinje zapažati nedostatak žara: on režira melodrame, komedije i krim. filmove sračunate isključivo na komerc. uspjeh, no ipak na visokoj zanatskoj razini.

Opsežna i prilično ujednačenog opusa, u početku stvaralaštva istican zbog zamjetljiva vizualnog stila, kasnije zbog vještih prilagodbi kaz. djelâ, cijenjen kao sugestivni ocrtavatelj intime i vjerodostojan slikar Vel. Britanije na prijelazu u XX st., A. je od kraja nij. razdoblja do poč. 50-ih godina smatran jednim od najznačajnijih brit. redatelja uopće. Razvitku te kinematografije znatno je pridonio i time što se u konzervativnoj plemićkoj sredini, koja je potcjenjivala film, opredijelio kao prvi za nj.

Ostali filmovi; Odbjegla princeza (The Runaway Princess, 1929); Pleši, lijepa gospo! (Dance Pretty Lady, 1931); Sretan broj (The Lucky Number, 1933); Nedovršena simfonija (Unfinished Symphony, 1934, suredatelj engl. verzije njem. filma W. Forsta); Moskovske noći (Moscow Nights, 1935); Francuski bez suza (French without Tears, 1939); Mirna svadba (Quiet Wedding, 1940): Radio slobode (Freedom Radio, 1940); Incident na Kanalu (Channel Incident, 1940, kratkometražni); Najprometniji sat (Rush Hour, 1941, kratkometražni); Kuća za iznajmljivanje (Cottage to Let, 1941); Necenzurirano (Uncensored, 1942); Zaronit ćemo u zoru (We Dive at Dawn, 1943); Poluraj (The Demi-Paradise, 1943); Dobro došli u Britaniju (Welcome to Britain, 1943, suredatelj s B. Meredithom); Fanny kod plinskog svjetla (Fanny by Gaslight, 1944); Dva oca (Two Fathers, 1944); Put prema zvijezdama (The Way to the Stars, 1945); Dok sunce sja (While the Sun Shines, 1947); Žena u pitanju (The Woman in Question, 1950); Mreža (The Net, 1953); Završni test (The Final Test, 1953); Mladi ljubavnici (The Young Lovers, 1954); Carrington V. C. (1954); Takve noći (Such a Night, 1955, kratkometražni); Naredbe za ubojstvo (Orders to Kill, 1958); Doktorova dilema (The Doctor's Dilemma, 1959); Optužnica (Libel, 1959); Milijunašica (The Millionairess, 1960); Oružja tmine (Guns of Darkness, 1962); »Vip« (The V. I. P.s, 1963, suredatelj s A. Havelock Allanom); Žuti Rolls-Royce (The Yellow Rolls-Royce, 1964).

LIT.: P. Noble (priređivač), Anthony Asquith, London 1952; J. Balmans, Anthony Asquith, 1902-1968, Paris 1972; R. J. Minney, The Films of Anthony Asquith, London 1974.