INDUSTRIJA, FILMSKA

INDUSTRIJA, FILMSKA. 1. Masovna proizvodnja filmova kao robe široke potrošnje, s težnjom za što većim profitom. Proizvodnja filmova u osnovi je komadna, unikatna proizvodnja, a kako indus. proizvodnja teži serijama, neprimjerena je sâmoj prirodi film. stvaralaštva. No usprkos tome, indus. proizvodnja filmova donijela je kinematografiji koristi: usavršena je tehnologija rada, modernizirana oprema, poboljšana organizacija snimanja i obradbe filmova te provedena diferencijacija poslova i struka u cijelom procesu izradbe film. djela, pa je u razdoblju indus. proizvodnje filmova (aproksimativno od potkraj I svj. rata) nastao niz specijalističkih struka kao izraz suvremenije podjele rada. U težnji da se proizvodnja što više ubrza i racionalizira, u indus. načinu proizvodnje filmova velika se pozornost poklanja ne samo dramaturškoj obradbi (izradba scenarija, dijaloga, knjige snimanja), već i pripremi proizvodnje, pa se izrađuju vrlo detaljne i specijalističke razradbe knjige snimanja, precizni operativni planovi snimanja, izgrađuju studiji za snimanje sa standardiziranom teh. opremom, tipiziraju dekor, garderoba i rekviziti za višekratnu uporabu itd. Indus. masovna proizvodnja filmova utjecala je i na proširenje kino-mreže u svijetu, a i na industriju koja proizvodi materijale i opremu za proizvodnju i prikazivanje filmova.

2. Industrija koja proizvodi materijale (sirovu film. vrpcu, magnetofonske i perfo-vrpce, folije za filtriranje svjetla, kemikalije za laboratorijsku obradbu) i svu opremu za proizvodnju filmova. Proizvođači materijala i film. opreme često su specijalizirani za pojedinu vrst robâ i predstavljaju gigantske poslovne korporacije nastale na entuzijazmu malih, često usamljenih istraživača. U borbi za tržište ta industrija, uz golemu propagandu i razne oblike sponzorstva nad film. manifestacijama, velika sredstva ulaže i u moderniziranje materijala i opreme, pa time pridonosi općem napretku tehnologije proizvodnje svih vrsta filmova. Industrija film. vrpce proizvodi danas mnogo tipova za snimanje ne samo visokih osjetljivosti, već i različitih gradacija, kolorističkih vrijednosti, formata, pakiranja itd. Konkurencija među velikim proizvođačima snim. opreme dala je tržištu mnogo vrsnih kamera s gotovo neslućenim mogućnostima snimanja (serije objektiva, mogućnosti izmjene brzine snimanja itd.). Za sve tipove film. opreme od rasvjete, scenske opreme (raznih tipova kolica za vožnje i kranova), uređaja za snimanje zvuka i vrlo kompliciranih uređaja za snimanje trikova i spec. efekata, montažnih stolova, strojeva za laboratorijsku obradbu, senzitometrijskih i densitometrijskih aparatura, čitača svjetla, svjetlomjera, do projekcijske tehnike — danas u razvijenim zemljama postoje brojni specijalizirani proizvođači svjetskog glasa. U tom smislu može se ustvrditi da cijela ta golema industrija materijala i opreme za kinematografiju, bez obzira što je u stalnoj konkurentskoj trci za profitom, istovremeno bitno pridonosi moderniziranju film. tehnologije, neophodne za uspješan dalji razvitak kinematografije.