INCE, Thomas H.

INCE, Thomas H., am. filmski producent, redatelj, scenarist i glumac (Newport, New York, 6. XI 1882 — Hollywood, 19. XI 1924). Odvjetak glum. obitelji, i sam je od djetinjstva glumio — isprva na Broadwayu, a od 1916. na filmu. Nakon što je 1910, zajedno sa M. Pickford, napustio kompaniju Biograph, producent C. Laemmle pruža mu priliku da režira jedan film sa slavnom Griffithovom glumicom (Njihov prvi nesporazum — Their First Misunderstanding, 1911), i to na Kubi, kako bi se izbjegli progoni advokatâ Patents Company (radi preotimanja njihove zvijezde). Iste 1911. godine udružuje se s poznatim newyorškim menadžerima Baumanom i Kesselom, odlazi u Los Angeles, otkupljuje 20 000 akri zemljišta jedne farme i pretvara ga u film. studio (poslije nazvan Inceville). Tu okuplja autentične kauboje, pedesetak lutajućih Sioux-Indijanaca, dresirane konje i krda stoke, kako bi otpočeo kontinuiranom proizvodnjom filmova o Divljem zapadu. Već mu se prva ostvarenja odlikuju strogošću sadržajne kompozicije, autentičnošću likova i ambijenata te odsustvom melodramatičnosti, koja je dominirala filmom tog vremena. Stoga, po riječima L. Delluca, »Griffith je bio prvi filmski redatelj, a Ince prvi prorok filma«. Za razliku od Griffithove dramaturgije »spašavanja u posljednjem trenutku«, Inceovi filmovi često završavaju tragično. Suprotno tada prevladavajućem stilu improvizacija pri snimanju i pri montaži filmova, njegova su djela precizno unaprijed smišljena u svakom detalju, »na papiru« (prve knjige snimanja); I. nije dopuštao odstupanja niti sebi a ni onima kojima je poslije povjeravao realizaciju vlastitih zamisli. Bili su to, prvenstveno, W. S. Hart, stari Inceov glum. prijatelj, koji je postao njegovim gl. glumcem-redateljem, a potom i drugi, koji su upravo kod njega izučili red. zanat: J. Conway, F. Niblo i F. Borzage. Kada je sam prestao režirati, i dalje je odlučivao o izboru temâ, uz pomoć novinara G. Sullivana pisao scenarije i knjige snimanja, određivao glumce, birao ambijente, strogo nadzirao redatelje i, uz pomoć supruge, montirao filmove. Zbog toga svi filmovi njegove produkcije, bez obzira tko ih je potpisao kao redatelj, nose vidljiv, lako prepoznatljiv biljeg Inceove osobnosti. Za samo 14 godina rada na filmu, uz više od 200 režiranih filmova, bio je supervizor u više od 600 filmova (uglavnom kratkometražnih) vlastite proizvodnje, oblikujući definitivno lik i profil film. producenta u procesu industrijalizacije am. kinematografije. God. 1915. osnovao je kompaniju Triangle, 1918 — nakon razmimoilaženja s njezinim rukovodiocem H. Aitkenom — izgradio novi studio u Culver Cityju (California), a 1919. jedan je od osnivača nezavisne distribucijske kuće Associated Producers, Inc., koja se 1922. spojila s kompanijom First National. Kao autor (jedan od najistaknutijih i najutjecajnijih u historiji am. kinematografije), ostavio je nekoliko antologijskih filmova koji se s vremenom pokazuju sve vrednijima, a neki se — već zaboravljeni — ponovno otkrivaju: Indijanski pokolj (The Indian Massacre) i Dezerter (The Deserter), oba iz 1912, s tada neuobičajenim tragičnim završecima, Bitka kod Gettysburga (The Battle of Gettysburg, 1914), pacifistička film. freska koja navješćuje najznatnije filmove D. W. Griffitha, Posljednji iz plemena (The Last of the Line, 1915), demistifikacija voj. slave, Kukavica (The Coward, 1915), s temom iz am. građanskog rata, te najmonumentalniji, pomalo »kičerska« pacifistička alegorija rata Civilizacija (Civilisation, 1916), snimljena sa željom da potpomogne aktualnu politiku predsjednika W. Wilsona. Umro je u 42. godini, službeno od zapletaja crijeva nakon pijanke na jahti novinskog magnata W. R. Hearsta, ali — po nepobijenim pričama — pogođen Hearstovim zalutalim metkom ispaljenim na Ch. Chaplina u ljubomornoj sceni zbog glumice M. Davies.

Njegova braća John Ince i Ralph W. Ince bili su također film. redatelji i glumci.

Ostali važniji filmovi — kao redatelj: Custerova posljednja bitka (Custer's Last Fight, 1912); Gnjev bogova (The Wrath of Gods, 1914); Tajfun (Typhoon, 1914); Peggy (1916); Morski lav (The Sea Lion, 1921); kao producent: Učenik (W. S. Hart i C. Smith, 1916); Arijevac (W. S. Hart i C. Smith, 1916); Princeza tmine (F. Niblo, 1917); Jazbina Blue Blazes (W. S. Hart i L. Hillyer, 1918); Broadway u plamenu (W. S. Hart i L. Hillyer, 1918); Tri drugara (F. Niblo, 1919); Prijatelj njenog muža (F. Niblo, 1920); Majko moja! (F. Niblo, 1921); Lorna Doone (M. Tourneur, 1922); Ljudski otpad (J. Griffith Wray, 1923); Anna Christie (J. Griffith Wray, 1923); Dynamite Smith (R. W. Ince, 1924); Igrati se dušama (R. W. Ince, 1925).

LIT.: K. C. Lahue, Dreams for Sale : The Rise and Fall of the Triangle Film Corporation, New York 1971.