HUBLEY, John

HUBLEY, John, am. redatelj, animator i slikar (Marinette, Wisconsin, 21. V 1914 — New York, 22. II 1977). Pohađa Art Center School u Los Angelesu. God. 1935—41. radi u studiju W. Disneyja, isprva kao scenograf (npr. Snjeguljica i sedam patuljaka, 1938), a potom kao član red. ekipe (Pinocchio i Fantazija, 1940, Dumbo, 1941 i Bambi, 1942). Za II svj. rata izrađuje školske filmove za am. vojsku. S kolegama (S. Bosustow, P. Burness, R. Cannon i dr.), koji su, težeći drugačijem stilu i pristupu, napustili Disneyjevu produkciju, osniva 1943. proizvodnu kuću United Productions of America (UPA) i značajno pridonosi stvaranju njezina specifičnog stila: Magični pogodak (The Magic Fluke, 1945, sa B. Hurtzom) utemeljuje moderniju, reduciraniju animaciju (antinaturalistički crtež, linearne naznake dekora i likova), Ragtime Bear (1949) prvi je film slavne serije o kratkovidnom malograđaninu gospodinu Magoou, dok Rooty-Toot-Toot (1952), prema baladi o ljubomornoj ženi koja ubija ljubavnika, u crt. film uvodi likove i događaje iz predgrađa, s pločnika i iz krčme, boju i liniju koristeći na posve nov način (slobodno nabačene nijanse prelaze crtežni obris figure i razbijaju formalnu čistoću klas. animacijskog rukopisa). Za makartističkih progona ljevičarâ H. prelazi u New York i ženi se s Faith Elliot. Zajedno osnivaju (1955) produkciju Storyboard; prvo zajedničko ostvarenje su Pustolovine jedne zvjezdice (Adventures of an Asterisk, 1956), akvarelna fantazija o sudbini individue, u kojoj je anegdota zamijenjena razvijanjem poetskog ugođaja i jasno metaforičkog motiva. Izniman opus bračnog para Hubley obuhvaća nekoliko tematskih usmjerenja. U prvom se bave djecom, svijetom njihove mašte, slobodnih igara i čudesne svakodnevice: Mjesečeva ptica (Moonbird, 1955, nagrađen Oscarom), Vjetrovit dan (Windy Day, 1968) i Cockaboody (1973) vrhunska su ostvarenja lirskog ugođaja i krajnje ležernosti oblikâ (skicozna linija, boja nanesena akvarelnim mrljama, napuštanje celuloida u korist bijeloga crtaćeg papira, autentični dječji glasovi zabilježeni magnetofonom itd.). Druga skupina obuhvaća realist. zapise političko-soc. karaktera iz svijeta radnikâ, vojnikâ, i sirotinje, također nedotjerana, spontanog dijaloga: Srijeda u Harlemu (Harlem Wednesday, 1957), Rupa (The Hole, 1963, nagrađen Oscarom) i Šešir (The Hat, 1964). Filmovi O zvijezdama i ljudima (Of Stars and Men, 1962, srednjemetražni), O ljudima i zlodusima (Of Men and Demons, 1969) i Jaja (Eggs, 1970) u plemenito patetičnom tonu progovaraju o temeljnim etičkim i egzistencijalnim problemima, dok Dvostruki program Herba Alperta i orkestra Tijuana Brass (Herb Alpert and the Tijuana Bross Double Feature, 1966, nagrađen Oscarom) i Urbanissimo (1967) prenose težište na razonodu i laku ironiju; u njima se zapaža nadahnuto korišćenje jazz-glazbe.

Uz ostale samostalne kratkometr. projekte (Nježna igra — Tender Game, 1958; Djeca sunca — Children of the Sun, 1960; Krstarenje — The Cruise, 1967; Zuckerkandl, 1968; Kopanje — Dig, 1972; Održavanje — Upkeep, 1973; Putovanje do bližnjega — Voyage to Next, 1974) John i Faith H. ostvarili su i crt. inserte za popularne tv-serije Ulica Sezam (1970—72) i Električna kompanija (1972).

Svojevrsna sinteza oblikâ i nazorâ Hubleyjevih je njihov dugometražni crt. film Svatko sjedi na vrtuljku (Everybody Rides the Carousel, 1976), nostalgična meditacija o prolaznosti i životnim mijenama. Smrt Johna H. prekida više zamišljenih projekata, među ostalim dugometr. film prema Shakespeareovoj Oluji.

Uz 3 Oscara, filmovi su im nagrađivani na festivalima u Veneciji, Montevideu, Melbourneu, Annecyju, Oberhausenu, Cannesu, San Franciscu, Toursu, Chicagu, Bilbau, Philadelphiji, New Yorku i dr. Njihov opus smatra se jednim od vrhunaca animacije, a John H. jednim od njenih prvaka.