HEMMINGS, David

HEMMINGS, David, brit. filmski, kazališni i tv-glumac te film. redatelj (Guildford, 18. XI 1941). Sa 9 godina nastupa u English Opera Group kao dječji sopran, u 15. priređuje samostalnu izložbu slikâ, a kasnije pjeva po noćnim klubovima. Glum. karijeru započinje u kazalištu i na televiziji, a na filmu debitira 1957. u Svetoj Ivani O. Premingera. U početku nezapažen, proslavio se ulogom u filmu Povećanje (1966) M. Antonionija. Kao i u Jurišu lake konjice (1968) T. Richardsona, riječ je o liku koji se, nakon dugog premišljanja, u jednom trenutku želi pobuniti i djelovati protivno vrijednostima sistema, na višoj moralnoj razini, no biva poražen: bilo moralno kao u prvome, bilo fizički kao u drugome. Iako nastupa često (do 1984. u više od 40 filmova), više nije ponovio sličnih uspjeha. Sedamdesetih i 80-ih godina sve češće režira, najčešće niskobudžetne akcione filmove. Okušao se i kao romanopisac.

Ostale važnije uloge: Sistem (M. Winner, 1964); Đavolje oko (J. L. Thompson, 1967); Camelot (J. Logan, 1967); Barbarella (R. Vadim, 1967); Samo kad se smijem (B. Dearden, 1968); Dugo umiranje u jednom danu (P. Collinson, 1968); Alfred Veliki (C. Donner, 1969); Voljela sam varalicu (E. Till, 1970); Djelić straha (R. C. Sarafian, 1971); Gospodar života i smrti (R. Lester, 1974); Duboko crveno (D. Argento, 1976); Otoci u struji (F. J. Schaffner, 1977); Otmica (M. Apted, 1977); Krvni srodnici (C. Chabrol, 1977); Kraljević i prosjak (R. Fleischer, 1977); Sherlock Holmes i Jack Trbosjek (B. Clark, 1980); Iznad svake sumnje (J. Laing, 1980); Čovjek, žena i dijete (D. Richards, 1983).

Filmovi (kao redatelj): Bježeći od straha (Running Scared, 1972); Njih 14 (The 14, 1973); Samo žigolo (Just a Gigolo/Schöner Gigolo, armer Gigolo, 1978); Preživjeli (The Survivor, 1981, u Australiji); Blago u izgubljenom avionu (Race to the Yankee Zephyr, 1982, na Novom Zelandu).