HELLER, Otto

HELLER, Otto, snimatelj češ. podrijetla (Prag, 8. III 1896 — London, 19. II 1970). Član B. S. C. Isprva kino-operater u Pragu; svoj prvi film snima u vojsci za I svj. rata (1916, sprovod cara Franje Josipa I). Profesionalnim snimateljem postaje 1918. Najčešće surađuje s redateljem K. Lamačem i scenaristom V. Wassermannom u filmovima s popularnom A. Ondra u gl. ulogama: njih četvoro čine »veliku četvorku« češ. filma 20-ih godina. U tim filmovima H. stvara lirsku fotografiju, kasnije nazvanu češkim stilom. Po dolasku zv. filma cijeli »tim« seli u Njemačku. Sâm H. odlazi 1935. u Vel. Britaniju, a kasnije i u Nizozemsku i Francusku; 1940. bježi iz okupiranog Pariza i vraća se u Britaniju, gdje do kraja II svj. rata služi u redovima RAF-a. Nakon rata ostaje živjeti u Britaniji.

Kao snimatelj, ističe se prvenstveno izvanrednim vladanjem film. tehnikom i profesionalizmom. U Pikovoj dami (1948) Th. Dickinsona, zahvaljujući Hellerovoj fotografiji, dobiva se dojam realnosti, premda je film snimljen u dekoru kulisâ. U Richardu III (1956) L. Oliviera dijaloške su scene oživljene i dinamizirane pokretima kamere. Od ostvarenja što ih je snimio 60-ih godina valja osobito istaknuti ono u filmu Strogo povjerljivo Ipcress (1965) S. J. Furieja. Samostalno ili kao susnimatelj snimio je blizu 250 filmova.

Ostali važniji filmovi: Dobri vojnik Švejk (K. Lamač, 1925); Kreutzerova sonata (G. Machatý, 1927); Lelíček u službi Sherlocka Holmesa (K. Lamač, 1932); Ho-ruk! (M. Frič, 1934); Filozofska priča (O. Vávra, 1937); Prijetnja (E. Gréville, 1939, susnimatelj); Od Mayerlinga do Sarajeva (M. Ophüls, 1940); Gospodin Emmanuel (H. French, 1944); Omča (E. Gréville, 1948); Dolwynovi posljednji dani (E. Williams, 1948); Crveni gusar (R. Siodmak, 1952); Vlakovi prolaze (H. French, 1952); Njegovo veličanstvo O'Keefe (B. Haskin, 1954); Gangsterska petorka (A. Mackendrick, 1955); Manuela (G. Hamilton, 1957); Feribot za Hong Kong (L. Gilbert, 1958); Šerif slomljene vilice (R. Walsh, 1959); Grubi i blagi (R. Siodmak, 1959); Smrt u očima (M. Powell, 1959); Pjevač, a ne pjesma (R. W. Baker, 1960); Žrtva (B. Dearden, 1961); Svjetlo na pjaci (G. Green, 1962); Žena od slame (B. Dearden, 1964); Alfie (L. Gilbert, 1966); Pogreb u Berlinu (G. Hamilton, 1966); Goli trkač (S. J. Furie, 1967); Duffy (R. Parrish, 1968); Bloomfield (R. Harris, 1971).