HAYWORTH, Rita

HAYWORTH, Rita (pr. ime Margarita Carmen Cansino), am. glumica (New York, 17. X 1918 — New York, 15. V 1987). Kći plesača španj. plesova i članice trupe Ziegfeld Follies, od malena se priprema za poziv plesačice. Za velike ekon. krize cijela obitelj s očevom plesnom trupom odlazi u Meksiko, gdje se H. 1934. prvi put pojavljuje na filmu. God. 1935. trupu The Dancing Cansinos zapaža i angažira šef produkcije kompanije Fox W. Sheehan. Već iste godine (kao Rita Cansino) igra nekoliko epizoda u am. filmovima, a 1937. udaje se za poslovnog čovjeka E. Judsona, koji od nje pokušava stvoriti film. zvijezdu. Promijenivši ime u Rita Hayworth, sklapa sedmogodišnji ugovor s kompanijom Columbia i igra prve gl. uloge u B-filmovima. Prvi veći uspjeh postiže 1939. u filmu Samo anđeli imaju krila H. Hawksa, dok karijeru velike zvijezde započinje 1941. filmovima Plavuša R. Walsha i Krv i pijesak R. Mamouliana. Slijedi nekoliko musicala u kojima prvenstveno do izražaja dolaze njezine plesačke sposobnosti; u 2 joj je partner F. Astaire (Nikad nećeš postati bogat, 1941, S. Lanfielda i Nikad nisi bila ljepša, 1942, W. A. Seitera), a u jednom G. Kelly (Djevojka s naslovne strane, 1944, Ch. Vidora). Njezin erotski potencijal u tipu → pin-upa u potpunosti je iskorišten tek u filmu Gilda (Ch. Vidor, 1946); prizor pjevanja uz polagano skidanje dugih rukavica (kao metonimija za strip-tease) smatra se jednim od najerotičnijih u povijesti Hollywooda. Rastavši se od Judsona, udaje se za O. Wellesa, čiji film Dama iz Shanghaja (1948) — usprkos njezinu promijenjenom izgledu (kratka plava kosa) i tumačenju zle žene — nije uspio razbiti mit o »božici ljubavi« i seksualnom simbolu razdoblja. Vrhunac popularnosti uživa potkraj i neposredno nakon II svj. rata: am. vojnici ukrašavali su svoje ormare njenim fotografijama objavljenim u časopisu »Life«, a čak i atomski pokus na atolu Bikini nije prošao bez njene slike. Nakon rastave od Wellesa 1947. njenu je karijeru pokušao voditi producent H. Cohn, no ćudljiva je zvijezda zbog braka s multimilijunašem-playboyem Aly Khanom 4 godine izbivala s ekrana. Spektakularan povratak (u stilu Gilde) trebao je uslijediti filmom Slučaj na Trinidadu (V. Sherman, 1952), no on se pokazao financ. neuspjehom, kao i nekoliko narednih. Otada, H. se pojavljuje u ulogama vremešnijih ljepotica; najzapaženiji iz te faze svakako su filmovi Prijatelj Joey (G. Sidney, 1957), gdje izazovnim plesom i pjevanjem baca u zasjenak mnogo mlađu K. Novak, i Odvojeni stolovi (De. Mann, 1958). Potom snima još nekoliko beznačajnih filmova u SAD i Evropi, da bi se poč. 70-ih godina povukla, nakon što je nastupila u oko 65 film. uloga. O njoj je 1964. snimljen tv-film Odiseja Rite Hayworth A. Ramrusa.

Ostale važnije uloge: U Calienteu (L. Bacon, 1935); Ljudski teret (A. Dwan, 1936); Upoznaj Nero Wolfea (H. J. Biberman, 1936); Susan i Bog (G. Cukor, 1940); Dama u pitanju (Ch. Vidor, 1940); Anđeli nad Broadwayem (B. Hecht i L. Garmes, 1940); Moja djevojka Sal (I. Cummings, 1942); Priče s Manhattana (J. Duvivier, 1942); Noćas i svake noći (V. Saville, 1945); Dolje prema zemlji (A. Hall, 1947); Carmenine ljubavi (Ch. Vidor, 1948); Sadie Thompson (C. Bernhardt, 1953); Vatra tamo dolje (R. Parrish, 1957); Došli su u Corduru (R. Rossen, 1959); Priča na naslovnoj strani (C. Odets, 1960); Sretni lopovi (G. Marshall, 1962); Svijet cirkusa (H. Hathaway, 1964); Zamka novca (B. Kennedy, 1966); Kopilad (D. Tessari, 1968); Put za Salinu (G. Lautner, 1969); Žrtvovani (R. Nelson, 1972).

LIT.: M. McCreadie (urednik), The American Movie Goddess, New York 1973; G. Ringgold, The Films of Rita Hayworth, Jersey City 1974; J. Kobal, Rita Hayworth: The Time, the Place & the Woman, New York 1982.