HAYSOV KODEKS

traži dalje ...

HAYSOV KODEKS (engl. Hays Code), popularan naziv za proizvodni kodeks (Production Code) koji su na poticaj → W. H. Haysa 1930. sastavili Martin I. Quigley, izdavač filmskotrg. izdanja, katolik-laik, i Daniel A. Lord, sveučilišni nastavnik, isusovac. Bio je to samonadzorni (autocenzorski) cenzorski kodeks udruženja film. producenata i distributera (Motion Picture Producers and Distributors of America, akr. MPPDA). Kodeks je određivao opće standarde dobrog ukusa i pojedinačno propisivao što i kako se smije, a što ne smije prikazivati na filmu. Brigu nad provedbom tog kodeksa imao je prvo tzv. → Haysov ured, a nakon 1934. Administracija proizvodnog kodeksa (Production Code Administration), popularno nazvana Breenovim uredom (Breen Office), prema Josephu I. Breenu, koji je bio njen direktor.

U općim principima kodeksa zahtijevalo se da se ne proizvode filmovi koji »snižavaju moralne standarde« gledalaca, a posebni propisi bili su svrstani po osjetljivim područjima: kriminal, seks, vulgarnost, opscenost, blasfemija i profaniranje, kostimi, plesovi, religija, lokacije, nacionalni osjećaji, naslovi i odbojni sadržaji. Propisi su posebno, npr., zabranjivali prikazivanje i spominjanje abortusa, homoseksualnosti i dr. »perverzija«, međurasnih spolnih odnosa, incesta, nezakonitog širenja droge i dr., a određivali su i načine kako se smiju (ili ne smiju) prikazati, npr., ubojstvo iz samilosti, pogubljenje, nasilje, okrutnost prema životinjama, kidnapiranje, preljub, ljubljenje, golotinja, rađanje, svećenstvo i dr. Poimence se, također, branilo spominjanje nepristojnih riječi, uvredljivo spominjanje rasnih, relig. i etničkih grupa i dr.

Nepridržavanje propisâ kodeksa povlačilo je izostanak cenzorskog pečata te nemogućnost ili vrlo ograničenu mogućnost da se film prikaže u kino-dvoranama. Veći prekršitelji normi kodeksa (producenti, redatelji, scenaristi i glumci) mogli su dospjeti na → crne liste.

Donošenje kodeksa omogućilo je centralizaciju cenzure u SAD, a cenzuriranje je učinilo predvidljivim, neproizvoljnim činom. Međutim, kako je kodeks zabranjivao ili ograničavao prikazivanje niza društveno i životno važnih pojava, njegova primjena pridonijela je snaženju idealizatorskih tendencija u prikazivanju društva u hollywoodskim filmovima 30-ih i 40-ih godina; pojava kodeksa pridonijela je također bogaćenju film. retorike, premda mu to nije bila svrha, jer su autori bili prisiljeni da pronalaze nove, suptilne načine nagovještavanja zabranjenih tema.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

HAYSOV KODEKS. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/2186>.