HAWKINS, Jack

HAWKINS, Jack (pr. ime John Edward Hawkins), brit. filmski i kazališni glumac (London, 1. IX 1910 — London, 15. VII 1973). Već od 13. godine glumi u kazalištu, a od 20. i na filmu. Popularnost postiže tek nakon II svj. rata (i kao protagonist i u drugim gl. ulogama), razvivši se u jednog od najznačajnijih brit. glumaca, specijalista za uloge snažnih i odlučnih ljudi (često igra oficire, npr. u Okrutnom moru, 1953, Ch. Frenda i Mostu na rijeci Kwai, 1957, D. Leana). Odlaskom (sredinom 50-ih godina) u Hollywood usmjerio se uglavnom na karakterne uloge, interpretirajući likove koje odlikuje veličina s negativnim ili fatalističkim predznakom; ističu se uloge faraona u Zemlji faraonâ (H. Hawks, 1955), komandanta rimske legije — gl. Ben-Hurova protivnika u Ben-Huru (W. Wyler, 1959), generala Allenbyja u Lawrenceu od. Arabije (D. Lean, 1962), cara Franje Josipa u filmu Oh, kakav divan rat! (R. Attenborough, 1969) i dr. Za to je vrijeme u Britaniji s uspjehom odigrao jednu »mušku« ulogu nalik na one iz prethodnog razdoblja — bivšeg oficira koji planira savršenu oružanu pljačku u Ligi džentlmenâ (1960) B. Deardena. Muževne, hladne crte lica predodredile su njegovu glum. karijeru; iskazivao je preveliku osobnost da bi bio samo epizodist, a premalo topline da bi bio dovoljno privlačiv kao gl. lik (premda je i takav uglavnom uživao simpatije publike); ekvilibrirajući između te 2 krajnosti, donekle je ispunio ispražnjeno mjesto »junaka-antizvijezde« u brit. i am. kinematografiji. God. 1966. operirao je rak grla i izgubio glas; ipak, nastavio je glumiti do smrti, »posuđujući« glasove dr. glumaca. Nastupio je u ukupno više od 70 filmova. Objavio je autobiografiju Sve za miran život: autobiografija Jacka Hawkinsa (Anything for a Quiet Life: The Autobiography of Jack Hawkins, Briarcliff Manor 1974).

Ostale važnije uloge: Stanar (M. Eivey, 1932); Dobri drugovi (V. Saville, 1932); Peg iz Old Druryja (H. Wilcox, 1935); Najbliži rođak (Th. Dickinson, 1942); Pali idol (C. Reed, 1948); Mala stražnja prostorija (M. Powell i E. Pressburger, 1949); Državna tajna (S. Gilliat, 1950); Crna ruža (H. Hathaway, 1950); Neuhvatljivi profesor (M. Powell i E. Pressburger, 1950); Neobično putovanje (H. Koster, 1951); Mandy (A. Mackendrick, 1952); Uljez (G. Hamilton, 1953); Zatočenik (P. Glenville, 1955); Duga ruka (Ch. Frend, 1956); Gideonov dan (J. Ford, 1958); Divljanje (Ph. Karlson, 1963); Zulu (C. Endfield, 1964); Pucnjevi u Batasiju (J. Guillermin, 1964); Lord Jim (R. Brooks, 1965); Judith (Da. Mann, 1965); Operacija Opijum (T. Young, 1966); Shalako (E. Dmytryk, 1968); Twinky (R. Donner, 1969); Gerardove pustolovine (J. Skolimowski, 1969); Waterloo (S. F. Bondarčuk, 1970); Kad osam zvona zazvoni (É. Périer, 1971); Nikolaj i Aleksandra (F. J. Schaffner, 1971); Silom odveden (De. Mann, 1971); U pandžama lava (R. Attenborough, 1972).