HARBOU, Thea von

HARBOU, Thea von, njem. spisateljica i scenaristica (Tauperlitz, 12. XII 1888 — Berlin, 2. VII 1954). Poznata spisateljica već prije dolaska na film. Uz C. Mayera, najznačajnija je scenar. pojava njem. ekspresionizma; najhitnije značajke njene scenaristike su melodramatski zapleti, pustolovna romantika i misticizam. Surađivala je s više vrhunskih redatelja, a najčešće sa F. Langom (njenim drugim suprugom 1924—34), kojem je scenaristica ili koscenaristica svih filmova između 1920. i 1933. Po dolasku nacistâ na vlast (što se poklapa s njenom rastavom od Langa) vodeća je scenaristica režimske kinematografije; uspješno surađuje sa V. Harlanom, G. Lamprechtom, H. Steinhoffom, J. von Bakyjem i dr. Ogledala se, bez većeg uspjeha, i kao redateljica: Elizabeta i luda (Elisabeth und der Narr, 1933) i Veliki praznik (Hanneles Himmelfahrt, 1934). Poslije II svj. rata kao scenaristica više nije imala uspjeha, dok je više njezinih romana knjiž. kritika dobro primila.

Važniji filmovi: Lutajuća slika (F. Lang, 1920); Sveta Simplicija (J. May, 1920); Četvorica i žena (F. Lang, 1921); Indijski nadgrobni spomenik (J. May, 1921); Umorna smrt (F. Lang, 1921); Doktor Mabuse kockar (F. Lang, 1922); Goruća zemlja (F. W. Murnau, 1922); Fantom (F. W. Murnau, 1922, zajedno sa H. von Twardowskim); Istjerivanje (F. W. Murnau, 1923); Financije velikog vojvode (F. W. Murnau, 1924); Mikaël (C. Th. Dreyer, 1924, zajedno s redateljem); Nibelunzi (F. Lang, 1924); Kronika Grieshuusa (A. von Gerlach, 1925); Metropolis (F. Lang, 1927); Špijuni (F. Lang, 1928); Žena na mjesecu (F. Lang, 1929); M (F. Lang, 1931); Testament doktora Mabusea (F. Lang, 1933); Princeza Turandot (G. Lamprecht, 1934); Stari i mladi kralj (H. Steinhoff, 1935); Zameteni tragovi (V. Harlan, 1938); Annelie (J. von Baky, 1941).