GOLITZEN, Alexander

traži dalje ...

GOLITZEN, Alexander, am. scenograf rus. podrijetla (Moskva, 28. II 1907). U SAD od 1923. Studirao arhitekturu na sveučilištu Wisconsin. Na filmu od 1934. kao jedan od ilustratora kompanije MGM za film Kraljica Kristina R. Mamouliana. Kao scenograf djeluje isprva u MGM-u i United Artistsu, da bi 1942. prešao u Universal. Do 1945. surađuje na nekoliko filmova s tada najistaknutijim am. scenografima (npr. W. C. Menziesom); tu se osobito ističe vrlo egzotična scenografija filma Uragan (J. Ford, 1937). Pedesetih godina često surađuje sa R. H. Riedelom. Jedan od najtalentiranijih i najznačajnijih am. scenografa, već 1943 (zajedno sa J. B. Goodmanom) dobiva Oscara za scenografiju filma strave Fantom opere A. Lubina. God. 1949—52. intenzivno surađuje sa scenografom-supervizorom Universala B. Herzbrunom, kojega 1954. na tom položaju i nasljeđuje. Golitzenov scenogr. rad karakterizira prije svega raznovrsnost; radio je na filmovima gotovo svih žanrova: melodramama, pov. spektaklima, vesternima, znanstvenofantastičnim filmovima, filmovima strave i komedijama. Kao samostalan scenograf javlja se 1946. u filmu Grimizna ulica F. Langa, u kojem pod utjecajem redatelja zanatski vrlo precizno slijedi rješenja iz ranijih Langovih filmova. Vrlo obrazovan, jedan od svojih najboljih radova ostvaruje romant. scenografijom starog Beča u filmu Pismo nepoznate žene (M. Ophüls, 1948); ta se scenografija smatra jednom od najboljih hollywoodskih komornih scenografija uopće. Skloniji arhitektonskome no likovno-plošnome, svoja najbolja ostvarenja daje preciznim pov. rekonstrukcijama te prikladnim realist. ambijentima (npr. Spartak, 1960, S. Kubricka) ili pak scenografijama posebne atmosfere, koja je u skladu s psihol. tonom cijelog filma (npr. prazne, prašnjave ulice am. južnjačkog gradića u filmu Ubiti pticu rugalicu, 1963, R. Mulligana, za koju je nagrađen Oscarom). Samostalno ili u suradnji, do povlačenja 1974. izradio je scenografije za više od 300 filmova.

Ostali važniji filmovi: Zov divljine (W. A. Wellman, 1935); Strani dopisnik (A. Hitchcock, 1940); Taj nesigurni osjećaj (E. Lubitsch, 1941); Zalazak sunca (H. Hathaway, 1941); Žena-kobra (R. Siodmak, 1944); Prolaz u kanjonu (J. Tourneur, 1946); Nešto u vjetru (I. Pichel, 1946); Veličanstvena lutka (F. Borzage, 1946); Moraš ostati sretan (H. C. Potter, 1948); Blago izgubljenog kanjona (T. Tetzlaff, 1952); Svijet u njegovim rukama (R. Walsh, 1952); Protiv svih zastava (G. Sherman, 1952); Sve što želim (D. Sirk, 1953); Olujni zaljev (A. Mann, 1953); Čovjek iz Alama (B. Boetticher, 1953); Priča o Glennu Milleru (A. Mann, 1954); Znak poganina (D. Sirk, 1954); Kapetan Lightfoot (D. Sirk, 1955); Daleka zemlja (A. Mann, 1955); Čovjek bez zvijezde (K. Vidor, 1955); Osveta čovjeka-ribe (J. Arnold, 1955); Borba u svemiru (J. M. Newman, 1955); Uvijek postoji sutra (D. Sirk, 1956); Istambul (J. Pevney, 1956); Zapisano u vjetru (D. Sirk, 1957); Gospodin Cory (B. Edwards, 1957); Nevjerojatni čovjek koji se smanjuje (J. Arnold, 1957); Interludij (D. Sirk, 1957); Potamnjeli anđeli (D. Sirk, 1958); Taj sretni osjećaj (B. Edwards, 1958); Dodir zla (O. Welles, 1958); Savršeni dopust (B. Edwards, 1958); Imitacija života (D. Sirk, 1959); Ovo je moja zemlja (H. King, 1959); Operacija Podsuknja (B. Edwards, 1959); Veliki varalica (R. Mulligan, 1961); Posljednji sumrak (R. Aldrich, 1961); Spiralni put (R. Mulligan, 1961); Pidžama za dvoje (De. Mann, 1961); Taj nježni dodir krzna (De. Mann, 1962); Mamac za ubojicu (J. L. Thompson, 1962); Usamljeni su hrabri (D. Miller, 1962); Skupljanje orlova (De. Mann, 1962); Ushit zbog svega (N. Jewison, 1963); Za ljubav ili novac (M. Gordon, 1963); Kapetan Newman (D. Miller, 1963); Najljepši sport za muškarce (H. Hawks, 1963); Ne šalji mi cvijeće (N Jewison, 1964); Kad bih bio bogat (J. Smight, 1964); Otac Guska (R. Nelson, 1964); Knez ratnik (F. J. Schaffner, 1965); Prerija časti (A. V. McLaglen, 1965); Neobična krađa (R. Neame, 1966); Jugozapadno od Sonore (S. J. Furie, 1966); Ranč Bravo (A. V. McLaglen, 1966); Tobruk (A. Hiller, 1967); Moderna Millie (G. R. Hill, 1967); Teror i strast (C. Harrington, 1967); Balada o Josie (A. V. McLaglen, 1967); Slatko milosrđe (B. Fosse, 1967); Simfonija heroja (R. Nelson, 1967); Inspektor Madigan (D. Siegel, 1968); Šerif u New Yorku (D. Siegel, 1968); Dijamantna džungla (De. Mann, 1968); Kuća od karata (J. Guillermin, 1968); Divlji momak Willie (A. Polonsky, 1970); Aerodrom (G. Seaton, 1970); Klaonica 5 (G. R. Hill, 1972); Zemljotres (M. Robson, 1974).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1986-1990.

Citiranje:

GOLITZEN, Alexander. Filmska enciklopedija (1986-90), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://filmska.lzmk.hr/clanak/1991>.